Njemačka stagnira zbog energetske politike: Hoće li posrnula sila obnoviti opskrbu ruskim plinom?

Rat u Ukrajini promijenio je mnoge stvari na globalnoj političkoj karti svijeta, a posebno država Europe. Sankcije koje je Zapad uveo Rusiji zbog agresije na Ukrajinu promijenile su ekonomske odnose u Europskoj Uniji, ponajprije zbog toga jer je jeftini ruski plin kao energent bio motor-pokretač europskog gospodarstva i visokog standarda građana država EU. Njemačka i njeno gospodarstvo snažno stagniraju, a takav trend se očekuje i u 2025. godini. Hoće li se okrenuti ruskom plinu?

Stagnacija Europe

Nakon sankcija Rusiji, EU je postepeno smanjivala uvoz ruskog plina, a povećavala je uvoz skupljeg ukapljenog plina iz SAD-a i Norveške, što je dovelo do rasta cijena energije.

Posljedično tome to je utjecalo na gospodarstva država EU u negativnom smislu, što se najbolje vidi u neviđenoj stagnaciji njemačkog gospodarstva posljednjih godina. Važno je izdvojiti Njemačku, jer je desetljećima bila osovina uspješnog europskog gospodarstva i shodno tome lider zajednice država Europske Unije u ekonomskom smislu. Njemačko gospodarstvo snažno stagnira, a takav trend se očekuje i u 2025. godini.

Zatvoreni plinovodi iz Rusije prema Europi

Nakon diverzija i zatvaranja plinovoda Sjeverni tok 2022. godine, nedavno je zatvoren tranzit plina preko Ukrajine koji je bio činio veliki dio ukupnog ruskog izvoza plina plinovodima u Europu. Rusija još uvijek izvozi plin plinovodom Turski tok na dnu Crnog mora. Turski tok ima dvije plinske linije: jednu za tursko tržište, a drugu za opskrbu potrošača u srednjoj Europi.

Objektivno govoreći, odsijecanje Europe od ruskog plina izvršeno je vrlo uspješno. I taj jedini preostali ruski plinovod prema Europi nedavno je bio meta napada ukrajinskih dronova.

Postoji problem. Razine plina u europskim skladištima zahvaljujući jakoj zimi pale su na 55%, polako otišavši u “narančasto”. U hrvatskom skladištu PSP Okoli razina zaliha već je u crvenom, na 39%, pokazuju najnoviji podaci. Ali Hrvatska se za sigurnost opskrbe ne mora bojati pošto ima LNG terminal, no uvijek ostaje pitanje cijene energenta.

Njemačka razmatra opskrbu ruskim plinom?

Već ovoga proljeća 2025. plinska skladišta biti će prilično ispražnjena, što je trend koji nije viđen proteklih nekoliko blagih zima. To će dovesti do povećane potražnje za kupnjom plina, napose LNG-a, o kojem je Europa jako ovisna otkada je prekinuta opskrbe preko Ukrajine.

>Njemačka autoindustrija: Zašto je došlo do krize u Volkswagenu i zašto je to važno?

Europski skladišni kapaciteti manji su za oko 17 milijardi kubičnih metara nego u isto vrijeme 2024. godine, dok je gubitak protoka ruskog plina preko Ukrajine s tržišta “maknuo” 15 milijardi kubika plina. Predviđa se da će europska potražnja za LNG-om porasti za više od 14 milijuna tona, na 101 milijun tona u 2025. godini.

Zbog toga njemačka politika po prvi puta od početka rata u Ukrajini razmatra opskrbu ruskim plinom i to kao jedan od uvjeta mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, odnosno Rusije i Zapada na čelu sa SAD-om.

Ideja o ponovnom povezivanju Europe sa ogromnim ruskim plinskim poljima Yamal, preko plinovoda Sjeverni tok, predstavljena je kao jedan od mogućih uvjeta primirja između Rusije i Ukrajine.

Je li Europa došla do točke preokreta?

Što se događa u Njemačkoj?

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen javno priznaje da je bojkot jeftinih ruskih energenata Europu “skupo koštao”. Vezano za tu izjavu von der Leyen, prije koji dan Danska je zapovijedila operateru plinovoda Sjeverni tok da konačno zaštiti i zatvori odsječene krajeve triju uništenih cjevovoda u nizu eksplozija 2022. godine, podmetnutih pod taj ključni plinovod za Njemačku i Europu.

Nije pogrešno izjaviti da su plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 zamišljeni kao energetski krvotok Europe. Također, nije pretjerano izjaviti da onaj tko je sabotirao plinovode, u stvarnosti sabotirao ne toliko Rusiju, nego – Njemačku kao lokomotivu Europske Unije.

Narušavanje energetske sigurnosti Njemačke dovelo je do najvećeg pada njemačkog životnog standarda od Drugog svjetskog rata i pada gospodarske proizvodnje usporedive s financijskom krizom 2008. godine.

Treba reći da nije opskrba ruskim plinom jedini uzrok, već da su uzrok pogrešne njemačke politike zatvaranja svih nuklearnih elektrana u vrijeme velike energetske krize. Pokušaji “zelenih politika” da nadomjeste tradicionalne izvore energija sa alternativnim izvorima nisu bili uspješni, unatoč velikoj političkoj i medijskoj propagandi koja ih je podržavala.

>Kovač: Europi treba jaka Njemačka

Ideja o ponovnom pokretanju isporuke ruskog plina Njemačkoj bi mogla doći na “plodno tlo” u novom njemačkom političkom odnosu snaga. Čelnica njemačke stranke Afd-a Alice Weidel rekla je na stranačkoj konferenciji da će “Sjeverni tok ponovno staviti u pogon, možete računati na to”. Afd smatra zaustavljanje opskrbom ruskim plinom glavnim problemom zbog kojih njemačka ekonomija stagnira.

No, takve ideje imaju svoje protivnike u Europskoj Uniji.

Protivnici ruskog plina

Otvoreni protivnici su u ovom trenutku Poljska i baltičke države, koje su ujedno i najveći saveznici SAD-a unutar Europske Unije. To su ključne države američkog projekta europske osovine Baltik-Jadran-Crno More.

Umjesto popravka plinovoda vrijednog 10 milijardi eura koji može zadovoljiti čak 40% europskih potreba za plinom, poljski predsjednik Duda je rekao da bi Sjeverni tok trebao biti “rastavljen”.

U svakom slučaju, lavina se zakotrljala.

Više je nego jasno da bi ideja ponovnog povezivanja Rusije i Njemačke (Europe) ruskim plinom bilo snažan negativni politički udarac za Njemačku koji je gradila proteklih godina na ideji bezrezervne podrške napadnutoj Ukrajini. U ekonomskom smislu, bio bi to pozitivan snažan vjetar u leđa posrnulom njemačkom gospodarstvu, kao i gospodarstvu cijele EU, koje već sada bitno zaostaje za Kinom i SAD-om.

Osim toga, američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je globalni trgovački rat carinama, što bi dodatno moglo baciti Njemačku i Europu u još dublji glib, učinivši je manje konkurentnom na svjetskom tržištu.

Je li došlo je vrijeme da se EU i njeni narodi pobrinu za sebe i kako?

Prije svega oslobađanjem gospodarskih kapaciteta od brojnih “samonametnutih” birokratskih pravila do “nametnutih” energetskih sankcija, koje guše europsko gospodarstvo predvođeno Njemačkom.

Dok se konkurenti razvijaju na svjetskom tržištu, EU vodi “unutarnje ratove” sa klimatsko-energetskim ograničenjima, pogrešnim  imigrantskim politikama, socijalno neodrživim standardima, kao i ”vanjske ratove” oko nametnute pogubne energetske politike uzrokovane ratom u Ukrajini.

Već neko vrijeme traje pobuna ”malih” Mađarske i Slovačke. Ako ”velika” Njemačka podigne svoj glas o neodrživosti ovakvog stanja unutar granica EU, to će imati veliki odjek u cijeloj Europi.

Izvor: narod.hr