U sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja don Filipa Lukasa u srijedu, 15. rujna upriličen je prijenos njegovih zemnih ostataka iz Rima u Kaštel Stari, na groblje Sv. Nikole, piše Splitsko-makarska nadbiskupija.
Molitvu i obred ukopa predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uz nazočnost prof. dr. don Josipa Dukića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i glavnog inicijatora cijeloga projekta, gradonačelnika Kaštela Denisa Ivanovića, don Franka Prnjaka, župnika u Kaštel Starom, don Mate Škaričića, župnika u Radunu i nekoliko Kaštelana.
„Don Filip Lukas odlikovao se čovjekoljubljem, domoljubljem, etičnošću i demokratičnošću. Volio bih da ove kvalitete odišu u ljudima današnjega doba“, kazao je nadbiskup Barišić te nastavio:
„Jučer na blagdan Uzvišenja sv. Križa stigli su iz Rima njegovi zemni ostaci, a danas na blagdan Blažene Djevice Marije Žalosne polažemo ih u njegova Kaštela uvažavajući njegovu želju izraženu u testamentu. On se na svoj način već vratio u domovinu kad je Osnovna škola u Kaštel Starom dobila ime po njemu. Hrvatsku je ljubio i u zgodno i u nezgodno vrijeme. Vjerujemo da će ga Gospodin nagraditi za sve ono dobro koje je činio kao čovjek i kao domoljub.“
Don Filip Lukas, profesor, zemljopisac i povjesničar rođen je 29. travnja 1871. u Kaštel Starom, a preminuo je 26. veljače 1958. u Rimu. Bio je svećenik Splitsko-makarske biskupije i Zadarske nadbiskupije. Završio je gimnaziju u Splitu i bogosloviju u Zadru, a studij zemljopisa i povijesti u Grazu i Beču. Kao profesor radio je u gimnaziji u Sušaku, potom na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu i kao profesor i dekan na Visokoj komercijalnoj školu u Zagrebu (danas Ekonomski fakultet). Bio je ravnatelj Trgovačke akademije u Rijeci te predsjednik Matice hrvatske od 1928. do 1945. god.
Izrečena mu je smrtna presuda Okružnog narodnog suda za grad Zagreb 21. studenoga 1945., a poništenje presude Županijskog suda u Zagrebu uslijedilo je 18. srpnja 2017. godine. Emigrirao je u Austriju, a od 1949. do smrti živio je u Zavodu sv. Jeronima te je pokopan u Zavodskoj grobnici. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova.
Obilježavanje 150. obljetnice njegova rođenja zamišljeno je kroz nekoliko projekata, među ostalim postavljanje biste don Filipu Lukasu i predstavljanje Zbornika njemu u čast. U tim su projektima uključeni kao organizatori: Splitsko-makarska nadbiskupija, Grad Kaštela, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Hrvatski studij Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Matica hrvatska i OŠ prof. Filipa Lukasa u Kaštel Starom.
Spomenimo da u svojoj oporuci don Filip, između ostaloga, piše: „Ako bi umro izvan domovine Hrvatske u koju ubrajam i Dalmaciju gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana, moja je želja da se moji tjelesni prah prenese pa da ondje počiva, gdje sam ga i primio.“
Don Filip Lukas spada među četiri najveća intelektualca svoga vremena.