Site icon narod.hr

3. ožujka 1924. – Slobodna Država Rijeka pripojena Kraljevini Italiji

rijeka

Izvor: Wikimedia Commons

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Malo je poznato da je već Rapallskim ugovorima poslije I. svjetskog rata Kraljevina SHS (buduća Kraljevina Jugoslavija) izdala Hrvate s Jadrana i dala Italiji Istru, Zadar, otoke Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu. Na današnji dan 1924. predana je i Rijeka, najveći grad sjevernog Jadrana.

Taj hrvatski teritorij i gradovi nisu bili predmet kasnijih Rimskih ugovora NDH i Italije (18. svibnja 1941.) jer su već pripadali Italiji prije početka II. svjetskog rata.

Rapallskim ugovorom riješeno je pitanje granice Kraljevine Italije i Kraljevine SHS. Ugovorom je (osim predaje navedenih područja Kraljevini Italiji) dogovoreno stvaranje Slobodne Države Rijeke. Uspostavu Slobodne Države Rijeke priznale su sve svjetske velesile.

Slobodna Država Rijeka 

Slobodna Država Rijeka (tal. Stato Libero di Fiume) bila je država od 20,8 četvornih kilometara i s oko 52 tisuće stanovnika. Prostirala se od Rječine do Preluka. Slobodna Država Rijeka imala je svoju zastavu, grb i valutu (riječka kruna). Zanimljivo je da je američki predsjednik Wilson predlagao da nezavisna Rijeka čak bude svjetsko središte Lige naroda (poslije je odabrana Ženeva). U Slobodnoj Državi Rijeci fašisti su došli na vlast pučem 1922. godine, a 3. ožujka 1924. godine anektirala ju je Kraljevina Italija. Čin aneksije priznale su i Kraljevina Italija i Kraljevina SHS, dok je druge države nisu priznale.

Položaj Hrvata u Rijeci i na područjima predanim Kraljevini Italiji Rapallskim ugovorom bio je vrlo težak. Fašisti su Hrvate smatrali odnarođenim Talijanima te su se koristili izrazom Slavi (Slaveni), a ponekad i Schiavi (rob, sluga). Talijanizirala su se hrvatska imena – započelo se transkripcijom na talijanski (Antončić → Antoncich). Potom se „prevodilo“ na talijansku inačicu (Antoncich → Antonelli). Vrhunac je bio Zakon o službenoj promjeni onih imena koja vrijeđaju javni red ili nacionalne osjećaje iz 1928. godine. Također Zakon o „smiješnim“ i „sramotnim“ imenima i prezimenima iz 1936. kojima je zabranjeno davanje hrvatskih/„smiješnih“ i „sramotnih“ imena djeci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version