Otkako je objavljeno koliko je Zlatko Dalić tijekom gotovo deset godina na klupi hrvatske reprezentacije zaradio kroz plaću i premije, dio medija usredotočio se gotovo isključivo na tu brojku. Pritom se prešućuje važan kontekst – da je tijekom tog razdoblja imao priliku višestruko više zaraditi u inozemstvu, ali je odlučio ostati izbornik Hrvatske.
> Krenulo je: Index broji Dalićevu zaradu, a zaboravlja spomenuti (ne)postignuća plaćenijih od njega
Nakon osvajanja srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine, Dalić nije skrivao da je imao iznimno unosne ponude iz zemalja Perzijskog zaljeva. Mediji su tada izvještavali kako su mu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata nudili ugovor vrijedan oko 12 milijuna američkih dolara za dvije godine, odnosno višestruko više od onoga što je zarađivao kao hrvatski izbornik. Kasnije su se u javnosti pojavile informacije i o novim milijunskim ponudama iz Katara, koje također nije prihvatio.
Prema javno dostupnim informacijama, Dalić je tijekom gotovo deset godina vođenja hrvatske reprezentacije, uključujući ugovore i ostvarene premije, zaradio oko deset milijuna američkih dolara. Istodobno, međunarodne usporedbe pokazuju da ni nakon najvećih uspjeha hrvatskog nogometa nije bio među najplaćenijim izbornicima svijeta, iako su brojni izbornici s većim primanjima ostvarili znatno skromnije rezultate.
Zato se postavlja pitanje zašto se danas u prvi plan stavlja isključivo iznos koji je Dalić zaradio u Hrvatskoj, dok se gotovo uopće ne spominje da je tijekom istog razdoblja odbio ugovore koji su mu mogli donijeti višestruko veće prihode. Bez tog konteksta javnost dobiva tek dio priče, a ne cjelovitu sliku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.