U susretu 19. kola regionalne košarkaške ABA lige Zadar je u dvorana Krešimir Ćosić izgubio od Crvene zvezde sa 76:95. U srpskim medijima raspisali su se o utakmici, ali ne zbog sjajnih košarkaških poteza, već zbog transparenta koji je osvanuo na tribinama dvorane Krešimira Ćosića.
Naime, domaći navijači su razvili transparent “Milane, vrati traktor”. Tvrde kako je ova poruka upućena vrataru Zvezde i kanadskom reprezentativcu, Milanu Borjanu:
“Bijedna gesta navijača Zadra, ovo nije trebalo Hrvatima”, piše srpski Kurir.
Borjanove riječi o Hrvatskoj
“Hoću li imati motiv više protiv Hrvatske. Ne bih to komentirao. Pratili smo malo Hrvatsku i Maroko, bila je dobra utakmica. Danas svi igraju nogomet, a mi vjerujemo da možemo pobijediti Hrvatsku i Maroko”, rekao je Borjan za medije prije utakmice protiv Hrvatske na Svjetskom nogometnom prvenstvu.
Što je Borjan govorio o Hrvatskoj?
”Mislim da je jako zanimljiva grupa. Dobri protivnici. Naravno da mislim da možemo dalje, imamo izvanrednu momčad, igramo lijep nogomet, moderan, neka rivali razmišljaju o nama”, rekao je Borjan.
Tvrdi da je dobio brojne prijetnje Hrvata nakon izjave o svom mjestu rođenja.
> Junak kanadske reprezentacije, vratar Zvezde, nogometaš je koji tvrdi kako se rodio u ‘srpskoj Dalmaciji’
”To puno govori o njima. Vrijeđanje, prijetnje i takva doza primitivizma. Dosta prijatelja imam iz Hrvatske i nikada nisam gledao tko je odakle. Ja ću se uvijek ponositi s mjestom svog rođenja.
Što je bila tzv. RSK?
U Kninu je 19. prosinca 1991. proglašena tzv. Republika Srpska Krajina, pobunjenička tvorevina hrvatskih Srba, u čiji su sastav ušle SAO Krajina, SAO Zapadna Slavonija i Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem. Tzv. RSK se praktično nalazila pod nadzorom Srbije, odnosno Savezne Republike Jugoslavija, bez čije pomoći se i ne bi mogla održati.
Tijekom Domovinskog rata prognano je 550.000 osoba (Hrvata, Mađara, nesrba, čak i Srba) te još 150.000 izbjeglica koji su otišli u inozemstvo. Veliki dio Hrvata prognan je nasilno iz tzv. Republike Srpske Krajine, a dio kao posljedica agresija i zločinačkih bombardiranja gradova i naselja.
U tzv. SAO Krajini nisu postojala ljudska prava za nesrbe. Svi nesrbi koji su ostali u svojim domovima su bili maltetrirani, ponižavani ali i ubijeni: pokolj u Baćinu – listopad 1991.; pokolj u Šašićima – 1992. g., pokolj u Polju i Lađevačkom Selištu kod Slunja – 1992. g.; pokolju u Medviđi kod Benkovca – 1993. g.; pokolj u Zatonu Obrovačkom – 1993. godine. Iz UNPA zona je tijekom mirovne operacije UN-a prognano oko 12.000 osoba a više od 400 ih je ubijeno. Cilj je bio stvoriti etnički čist prostor na području zamišljene velike Srbije (iz knjige “Domovinski rat – da se ne zaboravi”, dr. sc. Marko Jukić).
Tekst se nastavlja ispod oglasa