Na olimpijskim igrama pod hrvatskim obilježjima – od Barcelone 1992. do Londona 2012.

Foto: fah

Hrvatska je po prvi put samostalno sudjelovala na zimskim Olimpijskim igrama u Albertvilleu 1992. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na olimpijskim igrama pod hrvatskim obilježjima (1) – Barcelona 1992.

Donosimo podatke o nastupu hrvatskih sportaša na XXV. olimpijskim igrama održanima u Barceloni od 25. srpnja do 9. kolovoza 1992. prema službenim podacima HOO-a.

– broj sudionika: 9356 (2704 žena i 6652 muškaraca)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– broj zemalja sudionica: 169

– broj sportova: 28

– broj disciplina: 257

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Igre je otvorio: kralj Juan Carlos I.

– olimpijski plamen: paraolimpijski streličar Antonio Rebollo

– olimpijska prisega sportaša: jedriličar Luis Doreste Blanco

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– olimpijska prisega sudaca: vaterpolski sudac Eugenio Asensio

– gradovi protukandidati: Amsterdam, Beograd, Birmingham, Brisbane i Paris

– novinari: 13.082 (5131 iz tiska i 7951 iz elektronskih medija)

– volonteri: 34.548

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski sportaši prvi put su nastupili na ljetnim olimpijskim igrama pod hrvatskim obilježjima. Najboljem hrvatskom tenisaču Goranu Ivaniševiću pripala je čast da ponese hrvatsku zastavu na svečanosti otvaranju Igara u Barceloni. Na Igrama je nastupilo 39 hrvatskih sportaša (tri sportašice) koji su se natjecali u 12 sportova (atletika, boks, hrvanje, konjički sport – preponsko jahanje, jedrenje, kajak/kanu, košarka, stolni tenis, streljaštvo, tenis, veslanje i taekwondo) i osvojili tri odličja – jedno srebrno i dva brončana.

Srebrno odličje osvojila je košarkaška reprezentacija pod vodstvom trenera Petra Skansija u sastavu: Vladan Alanović, Franjo Arapović, Danko Cvjetićanin, Alan Gregov, Arijan Komazec, Toni Kukoč, Aramis Naglić, Velimir Perasović, Dražen Petrović, Dino Rađa, Žan Tabak, Stojko Vranković. U finalnoj utakmici hrvatsku je momčad porazio NBA “Dream Team” rezultatom 117:85.

Dva brončana odličja osvojio je tenisač Goran Ivanišević u pojedinačnoj konkurenciji i u igri parova s Goranon Prpićem.

U hrvatskome olimpijskom izaslanstvu bili su sportaši i sportašice iz atletike, boksa, hrvanja, jahanja, jedrenja, kajakaštva, košarke, stolnog tenisa, streljaštva, tenisa, veslanja i taekwondoa, njihova vodstva i treneri, te vodstvo izaslanstva.

Hrvatski sportaši koji su nastupili na OI u Barceloni:

Atletika: Branko Zorko, Ivan Mustapić

Boks: Željko Mavrović

Hrvanje: Stipe Damjanović

Jedrenje: Karlo Kuret, Bojan Grego, Sebastijan Miknić

Kajak/kanu: Danko Herceg, Stjepan Perestegi, Zvonimir Krznarić, Vlado Poslek

Konjički šport: Hermann Weiland

Košarka:Vladan Alanović,Franjo Arapović, Danko Cvjetičanin, Alan Gregov, Arijan Komazec, Toni Kukoč, Aramis Naglić, Velimir Perasović, Dražen Petrović, Dino Rađa, Žan Tabak, Stojko Vranković

Stolni tenis: Dragutin Šurbek, Zoran Primorac

Streljaštvo: Željko Vađić, Jasminka Francki, Suzana Skoko, Mirela Skoko

Tenis: Goran Ivanišević, Goran Prpić

Veslanje: četverac s kormilarom – Sead Marušić, Marko Banović, Ninoslav Saraga, Aleksandar Fabijanić, Goran Puljko (kormilar); dvojac bez kormilara – Zlatko Buzina, Marko Perinović

Taekwondo (pokazni sport): Dragan Jurilj, Miet Filipović

Osim sportaša u izaslanstvu su bili:

– vodstvo: Antun Vrdoljak, Mirko Novosel, Slavko Podgorelec i šef misije Marijan Malović

– vođe ekipa: Romano Bajlo, Josip Ćuk, Boris Lalić, Matija Ljubek, Marinko Mrduljaš, Damir Škaro

– tehnički rukovoditelj: Rato Tvrdić

– treneri: Zoran Emeršić, Minski Fabris, Zvonimir Kovačević, Stjepan Krznarić, Dubravko Lilek, Dražen Mađarević, Damir Matijašević, Andrija Mijačika, Bruno Orešar, Drago Palčić, Aleksandar Petrović, Željko Pjaca, Petar Skansi, Dubravko Skorić, Srečko Šuk

– medicinska pratnja Ivan Fattorini, Mirko Pećina, Jožef Blažić, Branko Zaler

– tajništvo misije Vlasta Horvat, Zoran Kovačević i Ljiljana Ujlaki

Zbog prvog nastupa američkih košarkaša profesionalaca iz NBA lige na olimpijskim igrama, košarkaški turnir u Barceloni bio je u središtu zanimanja svjetske sportske javnosti. Naši su košarkaši u prvom susretu “A” skupine lako pobijedili Brazil s 93:76, izgubili protiv SAD-a 70:103, svladali Španjolsku s 88:77, Njemačku s 99:78 i Angolu sa 73:64. Ni u četvrtfinalu nije bilo nikakvih teškoća protiv košarkaša Australije, koje je Hrvatska pobijedila s visokih 98:65, ali se zato prava drama zbivala u polufinalnom dvoboju protiv momčadi ZND-a. Naime, minutu prije kraja utakmice košarkaši iz zemlje nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza vodili su sa šest koševa. Dino Rađa smanjio je na 70:74, a igrači ZND-a nisu uspjeli realizirati napad. Toni Kukoč 30 sekundi prije kraja tricom je vratio naše u utakmicu i smanjio na 73:74. Naša klupa zatražila je minutu odmora, a trener Petar Skansi brz prekršaj nad Volkovim, koji je promašio oba slobodna bacanja. Na semaforu je ostalo još devet sekundi, a lopta je bila u rukama našeg kapetana Dražena Petrovića, nad kojim je učinjen prekršaj. Legendarni je kapetan iz dva slobodna bacanja postavio konačni rezultat susreta 75:74, i odveo hrvatske košarkaše u finale.

Srebrna medalja već je bila osvojena i naš nijedan igrač nije očekivao više u dvoboju sa SAD-om. Ipak, zauvijek će ostati zapisano da je u 11. minuti utakmice Hrvatska vodila 25:23. Naravno, na kraju utakmice izabranici trenera Chucka Dalya ostvarili su uvjerljivu pobjedu od 117:85, a za povijest će ostati zabilježeno da je u finalu olimpijskog turnira u Barceloni s originalnim, nikad više okupljenim “Dream Teamom I” igrala hrvatska reprezentacija u sastavu: Dražen Petrović, Velimir Perasović, Danko Cvjetićanin, Toni Kukoč, Vladan Alanović, Franjo Arapović, Žan Tabak, Stojko Vranković, Alan Gregov, Arijan Komazec, Dino Rađa i Aramis Naglić.

Još dvije, brončane, medalje iz Barcelone su nam donijeli tenisači Goran Ivanišević i Goran Prpić, i to u pojedinačnoj konkurenciji i u igri parova. U pojedinačnoj konkurenciji Ivanišević je do polufinala odigrao na zemljanoj podlozi četiri dvoboja koja je dobio u pet setova. Najprije je sa 6:2, 6:2, 6:7, 4:6, 6:3 svladao Portugalca Motu, a u drugom kolu sa 6:7, 6:2, 1:6, 6:3, 6:2 Nizozemca Paula Haarhuisa. U osmini finala svladao je s 3:6, 6:0, 4:6, 7:6 i 9:7 Jacoba Hlaseka iz Češke i Slovačke, a u četvrtfinalu Francuza Fabricea Santoroa sa 6:7, 6:7, 6:4, 6:4, 8:6. U polufinalu, kad je već osigurao brončano odličje, ponestalo mu je snage pa ga je sa 6:3, 7:5 i 6:2 svladao osvajač zlatne medalje, Švicarac Mark Rosset. Brončana medalja Gorana Ivaniševića bilo je prvo olimpijsko odličje za Hrvatsku, i zauvijek će biti upisano u našoj sportskoj povijesti. Njegov je nastup ušao i u anale modernog tenisa jer dotad nitko nije dobio četiri dvoboja u pet setova zaredom. Za taj pothvat naš najbolji tenisač svih vremena morao je na zemljanoj podlozi stadiona Vall d Hebrona igrati 14 sati i šest mintua.

U igri parova Ivanišević i Prpić u prvom su kolu s 2:6, 6:4, 6:2, 6:2 svladali Haarhuisa i Koevermansa iz Nizozemske, u osmini finala Indonežane Suharyadia i Wiryawadia sa 7:5, 6:2, 6:2, a u četvrtfinalu i Indijce Chrishnana i Paesa sa 7:6, 5:7, 6:4, 6:3. U polufinalu, kad je već bila osigurana brončana medalja, Ivaniševića i Prpića su sa 7:6, 3:6, 6:3, 2:6, 6:2 pobijedili osvajači srebrne medalje Ferreira i Norval iz Južnoafričke Republike.

Na olimpijskim igrama pod hrvatskim obilježjima (2) – Atlanta 1996.

Donosimo podatke o nastupu hrvatskih sportaša na XXVI. olimpijskim igrama održanima u Atlanti od 19. srpnja do 4. kolovoza 1996. prema službenim podacima HOO-a.

– broj sudionika: 10.318 (3512 žena i 6806 muškaraca)

– broj zemalja sudionica: 197

– broj sportova: 26

– broj disciplina: 271

– Igre je otvorio: predsjednik Bill Clinton

– olimpijski plamen: boksač Muhammad Ali

– olimpijska prisega sportaša: košarkašica Teresa Edwards

– olimpijska prisega sudaca: sudac za skokove u vodu Hobie Billingsly

– gradovi protukandidati: Atena, Beograd, Manchester, Melbourne i Toronto

– novinari: 15.108 (5695 iz tiska i 9413 iz elektronskih medija)

– volonteri: 47.466

Na Igrama su nastupila 84 hrvatska sportaša (osam sportašica) koji su se natjecali u 14 sportova (atletika, boks, hrvanje, gimnastika, jedrenje, kajakaštvo, košarka, plivanje, rukomet, stolni tenis, streljaštvo, tenis, vaterpolo i veslanje) i osvojili dva odličja – zlatno u rukometu i srebrno u vaterpolu.

Hrvatsku je zastavu na svečanom otvorenju Igara nosio vaterpolist Perica Bukić.

Hrvatski sportaši koji su nastupili na OI u Atlanti:

Atletika: Branko Zorko, Ivan Mustapić, Dragan Mustapić, Siniša Ergotić

Boks: Stipe Drviš

Gimnastika: Aleksej Demjanov

Hrvanje: Stipe Damjanović

Jedrenje: Karlo Kuret, Ivan Kuret, Marko Mišura

Kajak/kanu: Andrej Glucks, Danko Herceg, Ivan Šabjan, Dražen Funtak

Košarka: Stojko Vranković, Veljko Mršić, Dino Rađa, Damir Mulaomerović, Toni Kukoč, Slaven Rimac, Arijan Komazec, Josip Vranković, Velimir Perasović, Davor Marcelić, Vladan Alanović, Žan Tabak

Plivanje: Gabrijela Ujčić, Tinka Dančević, Marko Strahija, Tomislav Karlo, Dominik Galić, Miloš Milošević, Alen Lončar, Marijan Kanjer, Miroslav Vučetić, Krešimir Čač, Gordan Kožulj

Rukomet:Patrik Ćavar, Slavko Goluža, Božidar Jović, Nenad Kljaić, Venio Losert, Valter Matošević, Alvaro Načinović, Goran Perkovac,Iztok Puc, Zlatko Saračević,Irfan Smajlagić, Bruno Gudelj, Zoran Mikulić, Vladimir Jelčić, Valner Franković

Stolni tenis: Tamara Boroš, Zoran Primorac, Eldijana Aganović, Damir Atiković

Streljaštvo: Mladenka Malenica, Suzana Skoko-Kovačević, Mirela Skoko, Roman Špirelja

Tenis: Iva Majoli, Goran Ivanišević, Maja Murić, Saša Hiršzon

Vaterpolo: Maro Balić, Perica Bukić, Damir Glavan, Igor Hinić, Vjekoslav Kobešćak, Joško Kreković, Ognjen Kržić, Dubravko Šimenc, Siniša Školneković, Ratko Štritof, Renato Vrbičić, Zdeslav Vrdoljak, Tino Vegar

Veslanje: Marko Banović, Ninoslav Saraga, Siniša Skelin, Sead Marušić, Igor Boraska, Tihomir Franković, Hrvoje Telišman, Danijel Bajlo

Uz sportaše u službenom su izaslanstvu bili:

– u vodstvu: Antun Vrdoljak, Matija Ljubek, Slavko Podgorelec i šef Misije Marijan Malović

– vođe ekipa: Mihovil Nakić Vojnović, Ivan Varvodić, Josip Guberina, Zdravko Hebel

– treneri: Dimitar Bobev, Nikola Bralić, Neven Cegnar, Lukša Cicarelli, Aleksandar Černov, Igor Čulin, Željko Franulović, Vlado Jeh, Velimir Kljaić, Mirko Krolo, Stjepan Krznarić, Dubravko Lilek, Vlado Lisjak, Laszlo Ludmany, Drago Majoli, Dragutin Milinković, Drago Palčić, Jasmin Repeša, Milan Rončević, Bruno Silić, Petar Skansi, Dubravko Škorić, Ante Špirelja, Pero Tadić i Siniša Vitez

– tehničko osoblje: Velimir Nekić i Stanislav Majoli

– medicinska pratnja: dr. Vladimir Bošnjak, dr. Stjepan Bućan, dr. Boris Labar, dr. Miran Martinac, Stanislav Peharec, Damir Suman, Stevo Kuric i Ante Tranfić

– tajništvo Misije: Ante Drpić, Vlasta Horvat, Saša Malović, Višnja Peran i Ljiljana Ujlaki.

Na Olimpijskim igrama u Atlanti prvi je put, zahvaljujući našim rukometašima, odsvirana hrvatska himna, a na najviši je jarbol podignuta hrvatska trobojnica. No, put naših rukometaša do zlatnog odličja bio je trnovit, a prema prvoj utakmici protiv Švicarske nitko nije mogao predvidjeti sretan završetak. Naime, sredinom drugog poluvremena naši su gubili 13:19, no onda je najmlađi u hrvatskoj reprezentaciji, vratar Venio Losert “zaključao” naša vrata i bio najzaslužniji što smo u završnici izjednačili. U posljednjim trenucima utakmice Patrik Ćavar je iz sedmerca postavio konačni rezultat 23:22 za Hrvatsku. U drugom dvoboju naše “A” skupine lako je s 31:22 svladan Kuvajt, a u trećem SAD s 35:27. Po mnogima odlučujući susret za jedno od prva dva mjesta u skupini, koja su vodila u polufinale, naši su odigrali protiv Rusije. Loše su počeli utakmicu i na poluvremenu gubili 11:13, no u drugom dijelu briljirao je naš prvi vratar Valter Matošević, koji je u posljednjoj minuti, pri rezultatu 24:24 obranio sedmerac Torgovanovu. U protunapadu naš najbolji igrač u toj utakmici, kružni napadač Božidar Jović, postigao je svoj sedmi pogodak i Hrvatskoj osigurao polufinale. U posljednjoj utakmici u skupini svladala nas je Švedska s 27:18 i kao drugoplasirana momčad ušli smo u polufinale.

Suparnici u borbi za finale bili su nam svjetski prvaci Francuzi, ali oni u utakmici protiv raspoloženih izabranika Velimira Kljaića nisu imali nikakvih izgleda. Na poluvremenu naši su vodili s 12:8, a utakmicu su rutinski priveli kraju i pobijedili s 24:20 s osam pogodaka Patrika Ćavara. U finalu smo se ponovno sastali sa Švedskom, koja je u drugom polufinalu s 25:20 pobijedila Španjolsku i bez poraza ušla u završni dvoboj za zlatno olimpijsko odličje. To je bilo jedino odličje koje je nedostajalo višestrukim europskim i svjetskim prvacima. No, iskusni švedski rukometaši nisu se mogli oduprijeti poletnoj hrvatskoj reprezentaciji koja je na poluvremenu vodila 16:11. Opasnost je za Švedsku vrebala sa svih strana jer su po šest pogodaka na toj utakmcii postigli kapetan Goran Perkovac, krilo Irfan Smajlagić i kružni napadač Božidar Jović. Trinaest sekundi prije kraja naš drugi kružni napadač Nenad Kljaić postiže zgoditak za konačnih 27:26.

Sa zvukom sirene nastalo je neopisivo slavlje, a parketom Georgia Domea, pred 25.000 posjetitelja u dvorani i milijunima tv-gledatelja, krenula je poznata gusjenica naših rukometaša. Prije podizanja hrvatske zastave na najviši jarbol i intoniranja “Lijepe naše”, predsjednik HOO:a i član MOO-a Antun Vrdoljak zlatnim je olimpijskim medaljama okitio: Patrika Ćavara, Valnera Frankovića, Slavka Golužu, Brunu Gudelja, Vladimira Jelčića, Božidara Jovića, Nenada Kljaića, Venia Loserta, Valtera Matoševića, Zorana Mikulića, Alvara Načinovića, Gorana Perkovca, Iztoka Puca, Zlatka Saračevića, Irfana Smajlagića i Vladimira Šujstera.

Drugo odličje za Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Atlanti osvojili su vaterpolisti. Oni su u “B” kvalifikacijskoj skupini najprije pobijedili Grčku s 8:5, a zatim Rumunjsku s 11:6. Izgubili su od Italije s 8:10 i svladali Ukrajinu sa 16:8, a u odlučujućem dvoboju za drugo mjesto u skupini slavio je SAD sa 8:10. Tako smo, uz dva poraza, zauzeli treće mjesto u skupini, što nam je u četvrtfinalu donijelo za suparnika – reprezentaciju Jugoslavije. Utakmicu punu emocija izabranici trenera Brune Silića odigrali su sjajno i vodili od početka do kraja, a junak susreta, koji je Hrvatska dobila s 8:6 (3:1, 2:1, 1:2, 2:2) bio je Dubravko Šimenc. On je postigao tri zgoditka, među kojima i dva posljednja za naše vodstvo 7:5 i 8:6. U polufinalu smo se sastali s reprezentacijom Italije, koja je svim dopuštenim i nedopuštenim sredstvima nastojala izboriti završnicu. Talijanski vaterpolisti, koje je vodio Ratko Rudić, imali su i veliku pomoć kubanskog suca, koji se tom utakmicom oprostio od međunarodnog suđenja. Nakon dva produžetka naši su slavili sa 7:6 (0:1, 2:1, 1:0, 1:2, 1:2, 2:0) uz četiri pogotka Joška Krekovića. Na toj je utakmici isključen naš izbornik Bruno Silić, kojemu je zabranjeno vođenje finalne utakmice protiv Španjolske. To je, prema mišljenju mnogih, bio ključan razlog našeg poraza. Hrvatski su vaterpolisti dobro počeli finale i pogotkom Renata Vrbičića dobili prvu čatvrtinu, zgodicima Damira Glavana i Tine Vegara poveli su s 3:0, a nakon dvije četvrtine vodili su s 3:1. No tada su počeli neshvatljivo griješiti, a poslije isključenja kapetana Perice Bukića Španjolci su izjednačili na 3:3. Naši su još imali snage za treću četvrtinu koju su Španjolci, istina, dobili s 4:2, ali je rezultat prije početka posljednje četvrtine bio 5:5. Siniša Školneković odlično je branio čitavu utakmicu i bio jedini siguran oslonac naše momčadi. Imao je nekoliko odličnih obrana i u posljednjoj četvrtini, ali dva udarca Španjolaca nije mogao zaustaviti i naši su izgubili 5:7 (1:0, 2:1, 2:4, 0:2).

Srebrnu medalju zaslužili su: Maro Balić, Perica Bukić, Damir Glavan, Igor Hinić, Vjekoslav Kobešćak, Joško Kreković, Ognjen Kržić, Dubravko Šimenc, Siniša Školneković, Ratko Štritof, Tino Vegar, Renato Vrbičić i Zdeslav Vrdoljak.

Na olimpijskim igrama pod hrvatskim obilježjima (3) – Sydney 2000.

Donosimo podatke o nastupu hrvatskih sportaša na XXVII. olimpijskim igrama održanima u Sydneyu od 15. rujna do 1. listopada 2000. prema službenim podacima HOO-a.

– broj sudionika: 10.651 (4069 žena i 6582 muškaraca)

– broj zemalja sudionica: 200

– broj sportova: 28

– broj disciplina: 300

– Igre je otvorio: glavni guverner Australije Sir William Deane

– olimpijski plamen: atletičarka Cathy Freeman

– olimpijska prisega sportaša: hokejašica na travi Rechelle Hawkes

– olimpijska prisega sudaca: vaterpolski sudac Peter Kerr

– gradovi protukandidati: Peking, Berlin, Istanbul i Manchester

– novinari: 16.033 (5298 iz tiska i 10.735 iz elektronskih medija)

– volonteri: 46.967

Olimpijske igre u Sydneyju bile su treći izazov samostalne Hrvatske. Hrvatsko izaslanstvo činila je skupina od 91 sportaša (23 sportašice) koji su se natjecali u 12 sportova: atletici, dizanju utega, jedrenju, kajaku/kanuu, odbojci, plivanju, stolnom tenisu, streljaštvu, taekwondou, tenisu, vaterpolu i veslanju. Osvojene su dvije medalje (zlatna i brončana) što je Hrvatsku svrstalo na 48. mjesto od 80 zemalja osvajača medalja.

Hrvatsku je zastavu na svečanom otvorenju Igara nosio stolnotenisač Zoran Primorac, a u službenom izaslanstvu bilo je 146 osoba.

Hrvatski sportaši koji su nastupili na OI u Sydneyu:

Atletika: Frano Bakarić, Tihomir Buinjac, Ivana Brkljačić, Stevimir Ercegovac, Siniša Ergotić, Nino Habun, Andraš Haklić, Darko Juričić, Slaven Krajačić, Dragan Mustapić, Ivica Nekić, Kristina Perica, Elvis Peršić, Blanka Vlašić, Dejan Vojnović, Branko Zorko

Dizanje utega:Nikolaj Pešalov

Jedrenje: Mate Arapov, Toni i Ivan Bulaja, Karlo Kuret

Kajakaštvo: Danko Herceg, Andrej Glücks, Nikica Ljubek, Dražen Funtak

Odbojka: Marija Anzulović, Elena Čebukina, Patricija Daničić, Biljana Gligorović, Vesna Jelić, Barbara Jelić, Gordana Jurcan, Ana Kaštelan, Nataša Leto, Marijana Ribičić, Beti Rimac, Ingrid Siscovich

Plivanje: Vanja Rogulj, Marijan Kanjer, Ivan Mladina, Duje Draganja, Alen Lončar, Gordan Kožulj, Marko Strahija, Sandro Tomas, Smiljana Marinović, Petra Banović, Miloš Milošević, Marijana Šurković, Lovrenco Franičević, Tinka Dančević, Krešimir Čač

Stolni tenis: Eldijana Aganović, Tamara Boroš, Andrea Bakula, Zoran Primorac

Streljaštvo: Mladenka Malenica, Roman Špirelja

Taekwondo: Nataša Vezmar

Tenis: Iva Majoli, Silvija Talaja, Goran Ivanišević,Ivan Ljubičić, Mario Ančić

Vaterpolo: Samir Barač, Alen Bošković, Elvis Fatović, Igor Hinić, Ivo Ivaniš, Vjekoslav Kobešćak, Ognjen Kržić, Višeslav Sarić, Mile Smodlaka, Dubravko Šimenc, Siniša Školneković, Ratko Štritof, Frano Vićan

Veslanje: Ivan Jukić, Tihomir Jarnjević, Ninoslav Saraga, Oliver Martinov, Igor Boraska, Tihomir Franković, Krešimir Čuljak, Igor Francetić, Branimir Vujević, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin i kormilar Silvijo Petriško

Uz sportaše u službenom izaslanstvu su bili:

– u vodstvu: Antun Vrdoljak, Slavko Podgorelec i Matija Ljubek

– vođe ekipa: Žarko Martinek, Branko Lovrić, Ivan Varvodić, Srećko Šuk, Snježana Mijić i Jakov Matošić

– treneri: Ivan Ivančić, Bojan Marinović, Georgi Draganov, Drago Palčić, Ivan Veštić, Boško Čavka, Minski Fabris, Tonči Antunović, Marko Mišura, Stjepan Perestegi, Laszlo Kovacs, Dimitar Bobev, Mike Bottom, Jure Topić, Alexandre Seleznev, Nikola Bralić, Igor Čulin, Krešimir Ižaković, Ivica Jelić, Nenad Komadina, Zlatko Novaković, Neven Cegnar, Ante Špirelja, Siniša Vitez, Velimir Zovko, Ivica Klaić, Neven Kovačević, Veljko Šegvić i Zoran Kačić

– medicinska pratnja: Boris Labar, Damir Kovačić, Tomislav Kukin, Vladimir Bošnjak, Stjepan Bućan, Dario Grgić, Robert Prusac, Mimi Vurdelja, Mira Biondić, Stevo Kuric, Zdravko Beti i Emir Mujagić

– Misija – šef Matija Ljubek i članovi Darko Dujmović, Ante Drpić, Maja Gencel i Nikolina Otržan.

Bolji početak Igara nije se mogao niti zamisliti jer je već drugi dan na programu dizanja utega u Convention Centru bio jedan od najzanimljivijih ogleda u kategoriji do 62 kilograma. U toj kategoriji je, naime, nastupio trostruki olimpijski pobjednik i najslavniji dizač današnjice Turčin Naim Sulejmanoglu, koji je u Sydney došao po četvrto olimpijsko zlato. Vjerojatno bi se slavni Turčin i upustio u borbu za medalje da ga naš Nikolaj Pešalov nije taktički nadmudrio. Naime, u trzaju je Pešalov najavio početnu težinu od 140 kg da bi je, izlazeći na podij, povećao na 145. Time je prisilio Sulejmanoglua da i on podigne težinu na 142,5 kg, ali je nije uspio podići ni iz trećeg pokušaja, za razliku od Pešalova, koji je u prvom pokušaju s lakoćom digao 145 kg. Tako se Nikolaj oslobodio najopasnijeg konkurenta, koji nije samo ostao bez medalje, nego i bez plasmana na Olimpijskim igrama. Sulejmanoglu je iz Sydneyja otišao i poražen i posramljen – morao je zaključiti sjajnu karijeru i zauvijek otići u sportsku mirovinu. No, u konkurenciji je ostao odličan Grk Leonidas Sabanis, koji je s lakoćom podigao 147,5 kg. Pešalov je odgovorio sa 150 kg, težinom koju u drugom pokušaju nije uspio podići. Uspio je u posljednjem pokušaju, te je poveo i praktički osigurao najsjajnije odličje. Odlično pripremljen i motiviran, Pešalov više nije mogao ispustiti veliku prednost jer je dizanje izbačajem “pitanje tehnike”. Kad je u toj tehnici Nikolaj podigao 175 kg, definitivno je osigurao zlatno odličje i u biatlonu s 325 kg izjednačio svjetski rekord. Kako su mu ostala još dva pokušaja, Pešalov je najavio težinu od 185 kg – što je tri puta više od njegove težine – koju nije uspio podići. No za “utjehu” mu je ostalo zlatno olimpijsko odličje, jedino koje mu je nedostajalo u bogatoj zbirci, a osvojio ga je sa 7,5 kg prednosti prema drugoplasiranom Grku Sabanisu i trećeplasiranom Bjelorusu Oleščuku.

Zlatno odličje Pešalova podiglo je raspoloženje u hrvatskoj olimpijskoj ekspediciji, ali unatoč očekivanjima i nizu dobrih nastupa, naši sportaši nisu (odmah) uspjeli osvojiti još koje odličje. Nadu je podgrijao sjajan nastup našeg osmerca, koji je u kvalifikacijama kraljevske veslačke discipline potukao sve konkurente i na briljantan način, izravno, izborio ulazak u finale. Već je i nastup u finalu olimpijskog turnira u najelitnijoj veslačkoj disciplini bio velik uspjeh za veslače iz jedne, i u veslačkom smislu, male zemlje. No tako nisu razmišljali izabranici trenera Igora Čulina, koji su devetog, posljednjeg dana veslačkih natjecanja na jezeru Penrithu odlučili dati sve od sebe. U zadnjoj disciplini veslačkog programa naš je osmerac sjajno krenuo i u zaveslaj pratio sjajnu posadu Velike Britanije, u kojoj je bio i Hrvat Luka Grubor. Naši su veslali snažno i skladno, a na polovici staze gotovo su se poravnali s Britancima. Na 1500 metara zaostajali su za Britancima gotovo dvije sekunde, ali su imali sekundu i pol prednosti pred drugoplasiranim Australcima, koji su zajedno s Talijanima povećali broj zaveslaja. Naši su se sjajno odupirali. U završnici ih je pretekao australski osmerac, ali su posljednjim zaveslajima uspjeli odoljeti talijanskom naletu, osvojiti brončanu medalju i ostaviti iza sebe veslačke velesile Italiju, SAD i Rumunjsku.

U brončanome hrvatskom osmercu bili su: Igor Francetić, Igor Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Vujović i kormilar Silvije Petriško.

Na olimpijskim igrama pod hrvatskim obilježjima (4) – Atena 2004.

Donosimo podatke o nastupu hrvatskih sportaša na XXVIII. olimpijskim igrama održanima u Ateni od 13. do 29. kolovoza 2004. prema službenim podacima HOO-a.

– broj sudionika: 10.625 (4.329 žena, 6.296 muškaraca)

– broj zemalja sudionica: 201

– broj sportova: 31

– broj disciplina: 301

– Igre je otvorio: Predsjednik Grčke Konstantinos Stephanopoulos

– olimpijski plamen: jedriličar Nikolaos Kaklamanakis

– olimpijska prisega sportaša: plivačica Zoi Dimoschaki

– olimpijska prisega sudaca: košarkaški sudac Lazaros Voreadis

– gradovi protukandidati: Buenos Aires (ARG), CapeTown (JAR), Rim (ITA), Stockholm (ŠVE)

– novinari: 21.500

– volonteri: 45.000

Na Igrama u Ateni je nastupio 81 hrvatski natjecatelj (od toga 15 športašica), a natjecali su se u 14 športova: atletici, boksu, dizanju utega, jedrenju, kajakaštvu, konjičkom športu, plivanju, rukometu, stolnom tenisu, streljaštvu, taekwondou, tenisu, vaterpolu i veslanju.

S pet osvojenih medalja (jedno zlato, dva srebra i dvije bronce) ovo su bile najplodnije olimpijske igre od hrvatske samostalnosti, a tsj je rezultat Hrvatsku svrstao na 44. mjesto od 74 zemalja osvajača medalja.

Hrvatsku zastavu na otvaranju je nosio vaterpolist Dubravko Šimenc.

Hrvatski sportaši koji su nastupili na OI u Ateni:

Atletika: Ivana Brkljačić, Siniša Ergotić, Edis Elkasović, Sanja Gavrilović, Jurica Grabušić, Blanka Vlašić, Vera Begić, Branko Zorko, Edi Ponoš, Andras Haklits, Nedžad Mulabegović, Dragan Mustapić

Boks: Vedran Đipalo, Marijo Šivolija-Jelica

Dizanje utega: Nikolaj Pešalov

Jedrenje: Mate Arapov, Tomislav Bašić, Petar Cupać, Karlo Kuret

Kajakaštvo: Danko Herceg, Dinko Mulić, Emanuel Horvatiček

Konjički šport: Josef Puch

Plivanje: Duje Draganja, Sanja Jovanović, Gordan Kožulj, Mario Delač, Nenad Buljan, Vanja Rogulj, Krešimir Čač, Saša Imprić, Ivan Mladina, Igor Čerenšek, Petra Banović, Anita Galić, Smiljana Marinović

Rukomet: Ivano Balić, Davor Dominković, Mirza Džomba, Slavko Goluža, Nikša Kaleb, Blaženko Lacković, Venio Losert, Valter Matošević, Petar Metličić, Vlado Šola, Denis Špoljarić, Goran Šprem, Igor Vori, Drago Vuković, Vedran Zrnić

Stolni tenis: Tamara Boroš, Zoran Primorac, Cornelia Vaida

Streljaštvo: Mirela Skoko-Ćelić

Taekwondo: Sandra Šarić, Nataša Vezmar

Tenis: Jelena Kostanić, Karolina Šprem, Mario Ančić, Ivo Karlović, Ivan Ljubičić

Vaterpolo: Samir Barać, Damir Burić, Elvis Fatović, Nikola Franković, Igor Hinić, Vjekoslav Kobešćak, Danijel Premuš, Mile Smodlaka, Dubravko Šimenc, Ratko Štritof, Frano Vićan, Goran Volarević, Tihomil Vranješ

Veslanje: Igor Boraska, Marko Dragičević, Petar Milin, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Damir Vučičić, Davorin Šindler

Uz sportaše u službenom izaslanstvu su bili:

– u vodstvu: Damir Šegota, Neven Šavora, Maja Gencel, Višnja Peran, Damir Tabaković (press attache), Slavko Šimunović (olimpijski attache)

– vođe ekipa: Žarko Martinek (atletika), Pero Tadić (boks), Boško Čavka (dizanje utega), Davor Vuković (jedrenje), Stjepan Perestegi (kajak/kanu), Michele Schwarzenbach (konjički šport), Dimitar Bobev (plivanje), Ivica Udovičić (rukomet), Neven Cegnar (stolni tenis), Marina Mihelić (tenis), Jurica Prižmić, (vaterpolo), Igor Čulin (veslanje)

– treneri: Ivan Ivančić, Bojan Marinović, Ivan Veštić (atletika), Drago Mijić (boks), Jozo Jakelić, Ivan Bulaja (jedrenje), Monika Lauber (timariteljica), Aleksandar Seleznev, Michel Leo Bottom, Klara Šiljeg (plivanje), Lino Červar, Irfan Smajlagić (rukomet), Zlatko Novaković (stolni tenis), Zvonimir Kovačević (streljaštvo), Ivica Klaić (taekwondo), Nikola Pilić (tenis), Zoran Roje, Zoran Kačić, Deni Lušić (vaterpolo), Nikola Bralić (veslanje)

– zdravstveni tim: Božidar Fučkar, Lucian Vukelić, Ante Županović, Stjepko Bućan, Josip Feldbauer, Emir Mujagić, Stevo Kuric, Robert Prusac, Franjo Pavlović, Stanislav Peharec, Mario Mlinarić, Milorad Sakradžija

Dva olimpijska ciklusa nakon Atlante 1996., gdje su zablistali zlatnim odličjem, hrvatski su rukometaši u Ateni 2004. ponovili taj uspjeh i donijeli drugo zlatno rukometno odličje samostalnoj Hrvatskoj. Na turniru u Ateni hrvatski rukometaši su ostvarili osam pobjeda bez poraza. U skupini su redom “padali” Island (34-30), Slovenija (27-26), Južna Koreja (29-26), Rusija (26-25) i Španjolska (30-22). U četvrtfinalu su naši rukometaši nadigrali domaćine Grke sa 33-27, u polufinalu su bili bolji od Mađara sa 33-31, a u finalu su svladali reprezentaciju Njemačke sa 26-24. Momčad izbornika Line Červara na najvišu se stubu pobjedničkog postolja u Ateni popela u sastavu: Ivano Balić, Davor Dominiković, Mirza Džomba, Nikša Kaleb, Blaženko Lacković, Petar Metličić, Vlado Šola, Denis Špoljarić, Goran Šprem, Igor Vori, Drago Vuković i Vedran Zrnić, te Valter Matošević, Venio Losert i Slavko Goluža, kojima je to bila druga rukometna olimpijska zlatna medalja.

Duje Draganja je osvojio srebrno odličje na 50 metara slobodno s vremenom 21.94 sekunde, što je ujedno i prva olimpijska medalju u povijesti hrvatskog plivanja od osamostaljenja. Stotinku brži od mladog Splićanina bio je Amerikanac Gary Hall.

Naši najbolji veslači Siniša i Nikša Skelin su, nakon brončanog odličja u osmercu 2000. u Sydneyu, u Ateni osvojili srebrno odličje u dvojcu bez kormilara. U finalu su od braće Skelin, koji su za 76 stotinki bili brža od brončanih Južnoafrikanca Donovana Cecha i Ramona Di Clementa, za sekundu i 88 stotinki brži bili pobjednici Australci Drew Ginn i James Tomkins.

Mario Ančić i Ivan Ljubičić osvojili su brončanu medalju u igri parova svladavši Indijce Mahesha Bhupatija i Leandera Paesa sa 7-6 (5), 4-6, 16-14 nakon više od četiri sata igre. U polufinalu su Ančića i Ljubičića sa 7-5, 4-6, 6-4 zaustavili osvajači zlatnog odličja, Čileanci Fernando Gonzalez i Nicolas Massu.

Nikolaj Pešalov je brončanim odličjem u kategoriji do 69 kg zaokružio svoju dugu i uspješnu olimpijsku karijeru na četiri nastupa i četiri odličja. Pešalov je ostvario rezultat od 337.5 kilograma – 150 u trzaju i 187.5 u izbačaju.

Na olimpijskim igrama pod hrvatskim obilježjima (5) – Peking 2008.

Donosimo podatke o nastupu hrvatskih sportaša na XXIX. olimpijskim igrama održanima u Pekingu od 8. do 24. kolovoza 2008. prema službenim podacima HOO-a.

– broj sudionika: 10.942 (4.637 žena, 6.305 muškaraca)

– broj zemalja sudionica: 204

– broj sportova: 31

– broj disciplina: 302

– Igre je otvorio: Predsjednik Kine Hu Jintao

– olimpijski plamen: gimnastičar Li Ning

– olimpijska prisega sportaša: stolotenisačica Zhang Yining

– olimpijska prisega sudaca: gimnastički sudac Huang Liping

– gradovi protukandidati: Toronto (KAN), Pariz (FRA), Istanbul (TUR), Osaka (JAP)

– novinari: 24.562

– volonteri: 70.000

Hrvatska je olimpijska delegacija brojila 101 športaša (od toga 19 žena) koji su se natjecali u 15 športova: atletika, boks, biciklizam, jedrenje, kajak/kanu, košarka, gimnastika, plivanje, rukomet, streljaštvo, stolni tenis, taekwondo, tenis, vaterpolo i veslanje. Naši su sportaši osvojili pet medalja, dvije srebrne i tri brončane, čime je Hrvatska zauzela 56. mjesto na ljestvici osvajača medalja na koju se uvrstilo 86 zemalja.

Na svečanosti otvaranja zastavu je nosio rukometaš Ivano Balić.

Hrvatski sportaši koji su nastupili na OI u Ateni:

Atletika: Vera Begić, Ivana Brkljačić, Vanja Perišić, Blanka Vlašić, Nikolina Horvat, Jurica Grabušić, Andras Haklits, Nedžad Mulabegović, Martin Marić, Sanja Gavrilović

Biciklizam: Matija Kvasina, Vladimir Miholjević, Radoslav Rogina

Boks: Marijo Šivolija-Jelica, Marko Tomasović

Gimnastika: Tina Erceg, Filip Ude

Jedrenje: Mateja Petronijević, Petar Cupać, Šime Fantela, Ivan Kljaković-Gašpić, Pavle Kostov,Igor Marenić, Luka Mratović, Marin Lovrović, Siniša Mikuličić, Luka Radelić

Kajak/kanu: Stjepan Janić, Emir Mujčinović

Košarka: Roko-Leni Ukić, Davor Kus, Marko Popović, Marin Rozić, Nikola Prkačin, Marko Tomas, Zoran Planinić, Sandro Nicević, Marko Banić, Krešimir Lončar, Stanko Barač, Damjan Rudež

Plivanje: Sanja Jovanović, Monika Babok, Smiljana Marinović, Anja Trišić, Duje Draganja, Marko Strahija, Mario Todorović, Gordan Kožulj, Aleksej Puninski, Bruno Barbić, Ante Cvitković, Saša Imprić, Vanja Rogulj, Nikša Roki, Dominik Straga

Rukomet:Mirko Alilović,Ivano Balić, Davor Dominiković, Domagoj Duvnjak, Mirza Džomba, Zlatko Horvat, Blaženko Lacković, Venio Losert, Petar Metličić, Renato Sulić, Goran Šprem, Tonči Valčić, Igor Vori, Ljubo Vukić, Drago Vuković

Stolni tenis: Tamara Boroš, Sandra Paović, Andrea Bakula, Zoran Primorac, Rui Wu Tan, Andrej Gaćina

Streljaštvo: Suzana Cimbal-Špirelja, Snježana Pejčić, Josip Glasnović, Petar Gorša

Taekwondo: Sandra Šarić, Martina Zubčić

Tenis: Marin Čilić

Vaterpolo: Samir Barać, Miho Bošković, Damir Burić, Andro Bušlje, Teo Đogaš,Igor Hinić, Maro Joković, Aljoša Kunac, Pavo Marković, Josip Pavić, Mile Smodlaka, Frano Vićan, Zdeslav Vrdoljak

Veslanje: Ante Kušurin, Mario Vekić, Nikša Skelin, Siniša Skelin

Uz sportaše u službenom izaslanstvu su bili:

– vodstvo: Damir Šegota, Miroslav Zečić, Višnja Peran, Zoran Štefec, Andreja Vadla, Maja Čizmić Regula, Maja Juričan, Sandra Burić, Gordana Gaćeša (press attache), Igor Merlin (olimpijski attache)

– vođe ekipa: Siniša Ergotić (atletika), Ivo Rilović (biciklizam), Drago Mijić (boks), Ivo Jaić (jedrenje), Boris Jakimenko (košarka), Tomislav Karlo (plivanje), Stjepan Perestegi (kajak/kanu), Ivica Udovičić (rukomet), Ivan Cvitak (streljaštvo), Dražen Mađarević (taekwondo), Marina Mihelić (tenis), Perica Bukić, Jurica Prižmić (vaterpolo)

– treneri: Joško Vlašić, Bojan Marinović, Šime Sučić, Roland Robert Varga (atletika), Eugen Pleško (biciklizam), Ivan Živković (boks), Magda Ilić, Igor Križimski (gimnastika), Jasmin Repeša, Dražen Anzulović, Luka Milanović, Tomislav Mijatović (košarka), Dimitar Bobev, Mike Bottom, Aleksandar Seleznev, Miloš Milošević, Pero Kuterovac (plivanje), Tonči Antunović, Ivan Bulaja, Edo Fantela, Edo Smoljenović, Marko Mišura, Karlo Krpeljević, Goran Bonačić, Miomil Zuban (jedrenje), Lino Červar, Slavko Goluža (rukomet), Borislav Baniček, Neven Cegnar, Zvonimir Korenić (stolni tenis), Anton Glasnović (streljaštvo), Seung Ki Hong (taekwondo), Goran Prpić (tenis), Ratko Rudić, Milorad Damjanić, Zoran Kačić, Dean Kontić (vaterpolo), Igor Čulin, Dragutin Milinković (veslanje)

– zdravstveni tim: Miroslav Smerdelj, Dinko Pivalica, Mladen Miškulin, Nebojša Nikolić, Tomislav Kukin, Dean Mistura, Marko Bartolić (fizioterapeut), Marko Mušak, Božo Šinković, Damir Luketić, Božidar Vušković, Tonči Cvitković

– ostali: Vladimir Barbić, Mladen Makjanić, Neven Baran, Zrinka Grancarić

Igre u Pekingu obilježile su hrvatske sportašice koje su osvojile četiri od pet medalja naše reprezentacije.

Prva sportašica koja je u Pekingu primila medalju bila je upravo Snježana Pejčić koja je prvoga dana natjecanja sa 500.9 pogodaka osvojila brončanu medalju u disciplini zračna puška 10 metara. Ispred Pejčić su se uvrstile zlatna Čehinja Keterina Emmons sa 503.5 i srebrna Ruskinja Ljubov Galkina sa 502.1 pogodaka.

Naša najbolja atletičarka svih vremena Blanka Vlašić osvojila je srebrno odličje u skoku uvis, preskočivši 2,05m iz drugog pokušaja. Njezina je srebrna medalja prva hrvatska atletska medalja na olimpijskim igrama i jedan od najvećih uspjeha naše atletike. Zlato je osvojila Belgijanka Tia Hellebaut, koja je 2,05m preskočila iz prvog pokušaja, a brončano je odličje pripalo Ruskinji Ani Čičerovoj sa 2,03m.

Filip Ude, koji je u Peking doputovao kao europski doprvak na konju s hvataljkama, za svoju je izvedbu dobio ocjenu 15.725 i srebrno odličje, a zlatno je osvojio trostruki svjetski prvak na konju s hvataljkama Kinez Xiao Qin sa 15.875. Srebrno odličje Filipa Udea najveći je uspjeh hrvatske gimnastike.

Taekwondo nam je donio čak dvije brončane medalje koje su zaslužile Martina Zubčić i Sandra Šarić. Najmlađa osvajačica olimpijskog odličja za Hrvatsku, 19-godišnja Martina Zubčić je u kategoriji do 57kg u borbi za treće mjesto svladala Sung Yu-Chi s Tajvana “zlatnim bodom” u dodatnoj, četvrtoj rundi, jer je nakon tri dvominutne runde bilo 4-4.

Sandra Šarić je u kategoriji do 67kg do medalje došla u repesažu, jer je u četvrtfinalu bolja od nje bila dvostruka svjetska prvakinja Kyung-Sun Hwang iz Južne Koreje, sa 3-1. Budući da je Hwang ušla u finale, a na kraju i osvojila zlatnu medalju, Sandri se otvorila prilika u repesažu u kojem je pobijedila Sheikhu Maithu Almaktoum iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 4-0, a nakon toga je za treće mjesto svladala Portorikanku Asuncion Ocasio Rodriguez sa 5-1.

Na olimpijskim igrama pod hrvatskim obilježjima (6) – London 2012.

Donosimo podatke o nastupu hrvatskih sportaša na XXX. olimpijskim igrama održanima u Londonu od 27. srpnja do 12. kolovoza 2012. prema službenim podacima HOO-a.

– broj sudionika: 10.768 (4.776 žena, 5.992 muškaraca)

– broj zemalja sudionica: 204

– broj sportova: 29

– broj disciplina: 302

– Igre je otvorila: Britanska kraljica Elizabeta II

– olimpijski plamen: zajednički je upalilo sedmero mladih sportaša u dobi od 16 do 19 godina

– olimpijska prisega sportaša: taekwondoašica Sarah Stevenson

– olimpijska prisega sudaca: boksački sudac Mik Basi

– gradovi protukandidati: Pariz (FRA), Madrid (ŠPA), New York (SAD), Moskva (RUS)

– novinari: oko 21.000

– volonteri: 70.000

Na Igrama u Londonu nastupilo je 108 hrvatskih sportaša (od toga 44 sportašice), a natjecali su se u 17 sportova, atletici, biciklizmu, gimnastici, hrvanju, jedrenju, judu, kajaku/kanuu na divljim vodama, košarci, mačevanju, plivanju, rukometu, stolnom tenisu, streljaštvu, taekwondou, tenisu, veslanju i vaterpolu.

Igre u Londonu bile su najuspješnije za Hrvatsku od samostalnosti po broju osvojenih medalja, njih šest od čega čak tri zlata uz jedno srebro i dvije bronce. S takvim učinkom Hrvatska je zauzela 25. mjesto na ljestvici uspješnosti.

Na svečanosti otvaranja zastavu je nosio rukometaš Venio Losert.

Hrvatski sportaši koji su nastupili na OI u Londonu:

Atletika: Andras Haklits, Ivan Horvat, Nikolina Horvat, Martin Marić, Nedžad Mulabegović, Sandra Perković, Lisa Christina Stublić, Ana Šimić, Roland Robert Varga

Biciklizam: Robert Kišerlovski, Radoslav Rogina

Gimnastika: Tina Erceg, Filip Ude

Hrvanje: Nenad Žugaj, Neven Žugaj

Jedrenje: Petar Cupać, Šime Fantela, Ivan Kljaković-Gašpić, Pavle Kostov, Dan Lovrović, Marin Lovrović, Igor Marenić, Tina Mihelić, Luka Mratović, Enia Ninčević, Tonći Stipanović, Romana Župan

Judo: Tomislav Marijanović, Marijana Mišković

Kajak/kanu divlje vode: Dinko Mulić
Košarka: Iva Ciglar, Luca Ivanković, Jelena Ivezić, Anđa Jelavić, Lisa Ann Karčić, Ana Lelas, Sandra Mandir, Mirna Mazić, Antonija Mišura, Emanuela Salopek, Iva Slišković, Marija Vrsaljko

Mačevanje: Bojan Jovanović

Plivanje: Sanja Jovanović, Mario Todorović, Kim Daniela Pavlin, Karla Šitić

Rukomet: Mirko Alilović, Ivano Balić, Damir Bičanić, Denis Buntić, Ivan Čupić, Domagoj Duvnjak, Jakov Gojun, Zlatko Horvat, Marko Kopljar, Blaženko Lacković, Venio Losert, Ivan Ninčević, Manuel Štrlek, Igor Vori, Drago Vuković (muški); Sonja Bašić, Kristina Franić, Anita Gaće, Jelena Grubišić, Lidija Horvat, Ivana Jelčić, Dijana Jovetić, Ivana Lovrić, Vesna Milanović Litre, Andrea Penezić, Nikica Pušić Koroljević, Andrea Šerić, Miranda Tatari, Maja Zebić, Maida Arslanagić (žene)

Stolni tenis: Andrej Gaćina, Cornelia Molnar, Zoran Primorac, Yuan Tian

Streljaštvo: Giovanni Cernogoraz, Bojan Đurković, Anton Glasnović, Petar Gorša, Snježana Pejčić

Taekwondo: Ana Zaninović, Lucija Zaninović

Tenis: Marin Čilić, Ivan Dodig

Veslanje: Damir Martin, Martin Sinković, Valent Sinković, David Šain, Mario Vekić

Vaterpolo: Josip Pavić, Samir Barać, Miho Bošković, Ivan Buljubašić, Damir Burić, Andro Bušlje, Nikša Dobud, Igor Hinić, Maro Joković, Petar Muslim, Paulo Obradović, Sandro Sukno, Frano Vićan

Uz sportaše u izaslanstvu su bili:

u vodstvu: Damir Šegota, Miroslav Zečić, Višnja Peran, Maja Gencel Falkoni, Zoran Štefec, Petra Nosso, Darko Mesarek, Ivana Volarević, Manuela Sentđerđi (press attache), Predrag Stojčević (olimpijski attache)

vođe ekipa: Milan Orešković (atletika), Eugen Pleško (biciklizam), Slaven Šitić (daljinsko plivanje), Davor Jakubek (hrvanje), Marko Mišura (jedrenje), Dragomir Tavra (judo), Stjepan Perestegi (kajak), Boris Jakimenko (košarka), Darko Limov (mačevanje), Miloš Milošević (plivanje), Ivica Udovičić (rukomet muški), Ratko Balenović (rukomet ženski), Toni Tomas (taekwondo), Marina Mihelić (tenis), Zdravko Gajšak (veslanje), Renato Živković (vaterpolo)

treneri: Ivan Ivančić, Slavko Petrović, Ivan Veštić, Josip Gašparac, Edvard Josipović (atletika), Ivo Rilović (biciklizam), Magda Ilić, Igor Kriajimskii (gimnastika), Tonči Antunović, Roberto Benamati, Edo Fantela, Jozo Jakelić, Aleksandar Jocić, Karlo Krpeljević, Robert Sandalić, Marin Siriščević (jedrenje), Nenad Maleš (judo), Stipe Bralić, Dejan Koronsovac, Branka Matković (košarka), Slavko Goluža, Željko Babić, Mario Tomljanović, Zdenko Zorko (rukomet muški), Vladimir Canjuga, Boris Dvoršek, Goran Trajkovski (rukomet ženski), Neven Cegnar, Zvonimir Korenić (stolni tenis), Seno Čusto, Josip Glasnović, Zlatko Loborec (streljaštvo), Petar Josipović (taekwondo), Željko Krajan, Iva Majoli (tenis), Ratko Rudić, Elvis Fatović, Vjekoslav Kobešćak (vaterpolo) i Nikola Bralić, Dragutin Milinković (veslanje)

medicinsko, tehničko i administrativno osoblje: Ivo Jaić, Vlado Ivančev, Dario Karamatić, Dean Mistura (jedrenje), Nenad Božić, Ivana Hace (košarka), Damir Kajba, Goran Krušelj, Tomislav Kukin (rukomet muški), Antun Arić, Vesna Hodić (rukomet ženski), Perica Bukić, Zoran Kačić, Damir Luketić (vaterpolo), Ivan Golubiček (veslanje)

zdravstveni tim: Igor Borić, Boris Labar, Dinko Pivalica, Miroslav Smerdelj, Lucian Vukelić, Ante Županović (liječnici); Zdenka Andrun, Stevo Kuric, Emir Mujagić, Mario Novak-Stanko, Franjo Pavlović, Robert Prusac, Dejan Spasić (fizioterapeuti)

Prvo zlato za Hrvatsku u Londonu osvojila je atletičarka Sandra Perković 4. kolovoza. Tada 21-godišnja Zagrepčanka u finalu je nadmašila sva očekivanja bacivši u tom trenutku novi hrvatski rekord od 69.11 metara kojim je slavila ispred iskusnijih Kineskinje Li Yanfeng (67.22m) i Kubanke Yarelys Barrios (66.38m). Perković je u Londonu ustvario najavila dominaciju koja traje i do danas, zasada je četiri puta zaredom osvajala naslov europske prvakinje, ima zlato i srebro sa svjetskih prvenstava, te je pet godina zaredom osvajala Dijamantnu ligu.

Dva dana nakon Perković zlatom se okitio i Giovanni Cernogoraz u trapu. Do tada široj javnosti nepoznati Umažanin sa 122 pogotka u kvalifikacijama uspio se plasirati među šestoricu najboljih da bi u finalu pogodio čak 24 od 25 glinenih golubova i tako se izjednačio s Talijanom Massimom Fabbrizijem, pa je o zlatu odlučivalo raspucavanje. Cernogoraz je pogodio šest puta zaredom, iskoristivši tako Fabbrizijev promašaj u šestoj seriji za uspjeh karijere.

Posljednjeg dana Igara do zlata je stigla i vaterpolska reprezentacija koja je u Londonu ostvarila osam pobjeda u isto toliko nastupa. Nakon pet pobjeda u skupini (Grčka 8-6, Španjolska 8-7, Italija 11-6, Australija 11-6, Kazahstan 12-4), u četvrtfinalu su svladali SAD sa 8-2, u polufinalu Crnu Goru sa 7-5, a u finalu Italiju sa 8-6.

Srebrnu medalju u Londonu osvojio je četverac na pariće u sastavu David Šain, Damir Martin, Valent Sinković i Martin Sinković. Ta je posada u razdoblju prije OI pokazala veliki potencijal osvojivši naslov svjetskog prvaka 2010. godine, a vrhunac je doživjela u Londonu gdje se ipak nije mogla uspeti na najviše postolje pored izuzetno jakog njemačkog četverca koji je u finalu bio brži za 2.30 sekundi. U godinama koje su uslijedile naš se četverac raspao, pa će u Riju braća Sinković nastupiti u dvojcu, a Martin u samcu.

Rukometaši su nakon dva zlata (Atlanta 1996, Atena 2004) u Londonu stigli do bronce. I oni su poput vaterpolista u natjecanju u skupini bili stopostotni (Južna Koreja 31-21, Srbija 31-23, Mađarska 26-19, Danska 32-21, Španjolska 30-25), u četvrtfinalu su nadigrali Tunis (25-23), no uslijedilo je “finale prije finala” protiv Francuske u kojem su izgubili sa 22-25. Ipak, smogli su snage odličnom utakmicom protiv Mađarske i pobjedom 33-26 osvojiti broncu, dok su Francuzi osvojili zlato 22-21 slavljem protiv Šveđana u finalu.

Brončano odličje osvojila je i Lucija Zaninović u taekwondou u kategoriji do 49 kilograma. Nakon dvije pobjede na startu, ona je u polufinalu uvjerljivo izgubila od kasnije pobjednice Kineskinje Wu Jingyu, da bi u borbi za broncu sa 6-5 meksičku predstavnicu Jannet Algeriju i donijela treće odličje za Hrvatsku u ovom sportu, nakon bronci Sandre Šarić i Martine Zubčić u Pekingu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.