Ovih dana navršile su se tri godine od povlačenja zapadnih saveznika iz Afganistana, nakon čega je vlast u toj zemlji formalno preuzeta od strane talibana. Prividni mir u toj zemlji povremeno remete informacije koje ukazuju na to da talibani i dalje predstavljaju prijetnju svijetu.
Afganistanska vlada, koja je uživala zaštitu Zapada, potpisala je 15. kolovoza 2021. kapitulaciju i mirno predala vlast talibanima, koji su u tom trenutku vojno imali pod kontrolom većinu zemlje a glavni grad Kabul držali u okruženju.
Time je u Afganistanu zavedena strahovlada islamista, sa šerijatskim pravom i političkim sustavom u kojemu talibani proizvoljno određuju pravila igre.
Crna rupa na političkom zemljovidu, ali s utjecajem
Od tada, Afganistan je svojevrsna crna rupa na geopolitičkom zemljovidu, ondje se naoko ne događa ništa spektakularno. Međutim, za zemlju koja na prvi pogled djeluje mirno, Afganistan je izvorište neobično velikog broja gorućih sigurnosnih tema.
>Talibani zbog njihovog tumačenja šerijata krše ljudska prava: Što je zapravo šerijat?
Na jednoj strani, Afganistan se redovito javlja kao mogući čimbenik u geopolitičkim igrama u Aziji, a na drugoj izbjeglice iz te države predstavljaju snažan potencijal nestabilnosti u nekim dijelovima svijeta.
Talibansko preuzimanje vlasti označilo je kraj dvadesetogodišnje vlasti koja se oslanjala na potporu Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih saveznika.
Talibani se od američkih saveznika pretvorili u noćnu moru SAD-a
Afganistan je u središte svjetske pozornosti dospio još 1979., kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na tu zemlju, računajući time na tada sve snažnije ljevičarske snage koje su se odupirale islamizaciji.
Međutim, sovjetska intervencija završila je u kaosu. U zemlji su jačali talibani, koji su se uz pomoć Sjedinjenih Država i drugih zapadnih saveznika nametnuli kao najveći pokret otpora ruskoj agresiji, a kasnije i kao dominantna vojna i politička sila.
>Talibani objavili tko će činiti privremenu vladu Afganistana
Nakon povlačenja sovjetskih postrojbi, talibani su ostali kao politički čimbenik i okupljalište islamističkih snaga. Od američkog štićenika postali su ljuti neprijatelj Amerike.
Zemlja je ponovno potonula u rat nakon što su Sjedinjene Države i Velika Britanija u listopadu 2001. napadom na Afganistan odgovorile na napad na SAD 11. rujna te godine. Zapad je tu akciju opisivao kao rat protiv terorizma, a cilj je bio uhvatiti Osamu bin Ladena, uništiti Al-Kaidu i ukloniti talibanski režim koji im je pružao utočište.
Jalovi zapadni pokušaji, pogibija hrvatskog vojnika
U slijedeća dva desetljeća, Zapad se trudio ukloniti čimbenike nesigurnosti i izgraditi u Afganistanu strukture demokratske države. No između vijesti o tobožnjem demokratskom napretku redovito su stizale informacije o krvavim obračunima. Pripadnik Hrvatske vojske, skupnik Josip Briški, bio je jedna od žrtava, poginuo je u napadu na njegovu kolonu u Kabulu 2019. godine.
Hrvatska vojska nije sudjelovala u Afganistanu u borbenim akcijama. Njezina zadaća ondje bila je obuka i pružanje zaštite afganistanskim vladinim institucijama. Međutim, pobunjeničke snage nisu činile razliku između borbenih i mirovnih snaga, za njih su svi bili neprijatelji.
Još nekoliko godina ranije, u prosincu 2014., NATO je formalno završio svoje borbene operacije i prepustio punu sigurnosnu odgovornost afganistanskoj vladi.
Vlast talibana: Ne donose rješenja, ali imaju kontrolu
No, na kraju se ispostavilo da su i političke i sigurnosne strukture u Afganistanu bile samo kula od karata i da glavnu riječ vode islamističke skupine, u prvom redu talibani.
Zato je predaja vlasti u ljeto 2021. najjačima od njih, talibanima, bila jedini razuman korak. Kao i Sovjetski savez nekoliko desetljeća ranije, i Zapad je morao prihvatiti činjenicu da unatoč svojim silnim vojnim potencijalima ne može kontrolirati stanje u Afganistanu.
>Šola: Sukob civilizacija dolazi u Hrvatsku – primat ćemo migrante dok talibani planiraju sveti rat
Od tada, vijesti iz Afganistana stižu samo sporadično i u pravilu nemaju preveliku informacijsku vrijednost. Tek u početku svjetska se javnost zgražala povremenim snimkama talibanske okrutnosti, potezima kojima su uvodili svoj vlastiti red. Međunarodne organizacije postupno su se povlačile iz zemlje, a talibanska vlada nije međunarodno priznata.
Tek tu i tamo čuje se o ponekoj vojnoj vježbi, ili se objave podatci o teškim gospodarskim i socijalnim problemima.
Duboka gospodarska i humanitarna kriza
Afganistan je zahvaćen dubokom gospodarskom i humanitarnom krizom. Oko polovice stanovništva, oko 18 milijuna ljudi od ukupno 32 milijuna, ovisno je o humanitarnoj pomoći.
Ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast, stručnjak za međunarodnu sigurnost Vlatko Cvrtila upozorio je da u Afganistanu ne postoje strukture civilne vlasti. To znači da pred talibanima stoji veliki izazov unutarnje stabilnosti.
>Progon kršćana u Afganistanu: Talibani idu od vrata do vrata, otimaju djevojčice i pogubljuju kršćane na licu mjesta
Istodobno, Cvrtila je skrenuo pozornost na još jedan aspekt stanja u toj zemlji, a to je njezina uloga u širem okružju. Susjedne sile, primjerice Kina, Pakistan i Rusija, zainteresirane su za stabilnost u Afganistanu i spremne su pomoći da se ona uspostavi. Međutim, ruke su im vezane jer talibani imaju vlastita pravila i ne obaziru se na vanjske okolnosti.
Između ostaloga, Cvrtila napominje da Afganistan u širem regionalnom kontekstu ima važnu geostratešku ulogu, primjerice kao prostor za sprječavanje širenja nekadašnjeg Ruskog carstva prema Indiji.
Geopolitičke okolnosti i izvoz radikalizma
Afganistan se nalazi na “putu svile” koji Kina nastoji proširiti prema Europi. Sada se postavlja pitanje tko bi mogao imati utjecaja na Afganistan nakon odlaska SAD-a. Pakistan ima svoju ulogu, ali i Kina i Rusija, koje ne žele izvoz radikalizma, ocijenio je tada Cvrtila.
No, čini se da je upravo radikalizam jedini afganistanski izvozni adut. Afganistan su nakon dolaska talibana na vlast napustile stotine tisuća ljudi, a dio njih u međuvremenu zadaje velike glavobolje zemljama u kojima su se skrasili.
Prema navodima njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), među sve brojnijim azilantima u Njemačkoj samo u 2023. godini bilo je 54.000 Afganistanaca. Oni su po broju treća skupina tražitelja azila u Njemačkoj, odmah iza Sirijaca i Turaka.
Afganistanski azilanti u Njemačkoj slobodno putuju kući
Ovih dana njemački su mediji objavili da afganistanski azilanti u Njemačkoj sasvim legalno odlaze na odmor u svoju domovinu. Nakon povratka u Njemačku ondje ponovno uživaju zaštitu kao progonjene osobe.
Njemački su mediji otkrili uhodanu mrežu koja u Njemačkoj, sasvim legalno, afganistanskim izbjeglicama pribavlja putne isprave za putovanje u Iran, uz pomoć kojih mogu putovati i u Afganistan. Vještim manipuliranjem ispravama uklanjaju se dokazi da su bili u Afganistanu.
>Njemačka vlada afganistanskim izbjeglicama dopušta da dovedu i drugu ženu iako je poligamija protuzakonita
Kako je zakonodavni sustav u Europskoj uniji u međuvremenu postao nepregledan i u nekim slučajevima unutar sebe proturječan, a istodobno se uvriježila praksa da se on tumači blagonaklono, afganistanske izbjeglice našle su se u izuzetno povoljnom položaju.
Sumnja da između Njemačke i Afganistana vlada veliki promet tobožnjih izbjeglica u oba smjera, baca novo svjetlo na ranija upozorenja o sigurnosnim rizicima.
Prijetnja europskoj sigurnosti, navodni planovi u Hrvatskoj
Mađarske obavještajne službe upozorile su krajem prošle godine Njemačku na prijetnju talibana među pristiglim migrantima. Odnosno, postoji rizik da su mreže krijumčarenja ljudi duž balkanske rute mogle biti pod kontrolom talibana.
U Bihaću je krajem prošle godine uhićena skupina naoružanih ilegalnih migranata iz Afganistana. Državno odvjetništvo u BiH tada je zatražilo da im se odredi pritvor, a sumnjičilo se da su planirali ilegalnu trgovinu oružjem na području Republike Hrvatske.
U samom Afganistanu, nitko ne očekuje uređene odnose ni stabilan poredak. Talibani su suočeni sa sve većim socijalnim nedaćama, ali nema naznaka da u tom pogledu nešto poduzimaju.
U tom smislu glasile su i procjene neposredno nakon njihova dolaska na vlast. Politolog Robert Barić tada je izjavio kako strahuje da Afganistan čeka strahovita humanitarna kriza. Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap rekao je kako nije nemoguća ni opcija građanskog rata.
Ne mogu uspostaviti ozbiljnu vlast, ali utjecaj talibana nije zanemariv
Ta opcija zasad nije na vidiku, talibani očito drže stvari pod kontrolom u tome pogledu i, čini se, ni u jednom drugom.
Politolog i stručnjak za sigurnost Mirko Bilandžić tada je upozorio da se od talibana ne može očekivati uspostava ozbiljne vlasti. Podsjetio je da je ministarstvo unutarnjih poslova odmah nakon dolaska talibana na vlast preuzeo Sirajuddin Haqqani, za kojega je rekao da je najveći terorist na svijetu. Njegova mreže pobila je 1.900 vojnika, a Amerikanci su ponudili nagradu od 10 milijuna dolara za bilo kakvu informaciju o njemu.
>Bilandžić o Afganistanu: Talibani su u 21. st. izveli najveći broj terorističkih akata
Talibani su u 21. stoljeću izveli najveći broj terorističkih akcija, mnogo više nego Islamska država i Al Kaida, podsjeća Bilandžić.
Talibani su Afganistanu nisu svemoćni. Oni se i dalje moraju boriti za utjecaj s drugim islamističkim i plemenskim strukturama. Afganistan je podijeljen etnički, vjerski i plemenski.
Nadalje, neke države, primjerice Iran, Pakistan, Kina i Rusija imaju određeni utjecaj u Afganistanu, ali pitanje je koliki je i na koji se način ostvaruje.
Ukratko, Afganistan je doista svojevrsna crna rupa na zemljovidu, njegovu vlast nitko ne priznaje, ali unatoč tome njegov utjecaj na prilike u svijetu nije zanemariv.
Tekst se nastavlja ispod oglasa