Dvije vladajuće stranke u BiH koje predstavljaju Hrvate i Bošnjake i dalje imaju različite poglede na izmjene izbornog zakona.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović danas se zahvalio na pismu predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću. Dodao je kako je uvid u sadržaj Izetbegovićevog pisma imao i prije “službenog primitka”, i to zahvaljujući “sarajevskim portalima”, javlja HMS.
> HDZ u Mostaru ima jednako nehrvata vijećnika kao 6 bošnjačkih stranaka zajedno nebošnjaka
> Predsjednik DP BiH za Narod.hr: Za loš položaj Hrvata krivi su nesposobni političari i nebriga RH
Čović je otkrio kako ga pomalo čudi, ali ne iznenađuje, Izetbegovićevo uporno izbjegavanje provedbe Sporazuma za Mostar. U tom sporazumu, podsjetio je Čović, vrlo jasno je naznačen vremenski okvir za njegovu provedbu kao i nužni sadržaj sporazuma.
“Znakovito je da ste tek sada, nakon posljednjih razgovora s dužnosnicima administracija EU i SAD, iznijeli Vaš službeni stav vezano za izbor u Dom naroda i Predsjedništvo BiH, iako ste naše prijedloge rješenja dobili davno prije. Ti Vaši službeni prijedlozi su, moram istaknuti, još nerealniji i udaljeniji od normativne stvarnosti u odnosu na prijedloge koje ste ranije neformalno iznosili u javnosti. Na osobit način, ovaj put ste zasigurno nadmašili sami sebe jer sve ono što „predlažete“, uopće ne nudi rješenja za konkretna i nužna otklanjanja svih oblika diskriminacije i usvajanja nužnosti legitimnog predstavljanja, što je, podsjećam Vas, tema naših dugogodišnjih razgovora”, naveo je Dragan Čović.
Predsjednik HDZ-a BiH je zaključio kako je Bakir Izetbegović u svome pismu iznio od ranije poznate tvrdokorne političke stavove.
“S Vaše strane dosta nestvarno zvuči pozivanje na Travanjski paket i otvaranje pitanja nadležnosti Doma naroda FBiH, koji uopće nije bio predmet djelovanja niti jednog od spomenutih sudova, a samim time niti našeg Mostarskog sporazuma.
Donekle razumijem Vašu želju, pa i čvrstu političku odlučnost, da od Federacije BiH napravite bošnjački entitet po uzoru na Republiku Srpsku razvlašćivanjem Doma naroda FBiH, koji bi po Vašoj želji trebao biti bošnjački, pod krinkom Vaše vizije građanskoga. Dakle, ne i hrvatski i srpski i svih ostalih građana Federacije BiH. Što je to, gospodine Izetbegoviću, nego agenda za podjele, uzurpacija mira, Ustava, međunacionalnih odnosa, potkopavanje europske perspektive BiH”, pitao je Čović.
Ocijenio je kako se ne može istovremeno naricati nad sudbinom BiH, a u stvarnosti opstruirati pregovore bez nuđenja kredibilnih rješenja. To definitivno nanosi štetu BiH i svim njezinim narodima i građanima, zaključio je Čović.
“Međutim, neovisno o Vašim javnim smislenim i besmislenim taktikama i igrama, želim Vas podsjetiti da smo ipak mi oni koji imamo ključ uspjeha ili neuspjeha u svojim rukama i da nitko drugi neće, niti može, niti treba rješavati probleme koji su primarno naša obveza.
Ovo ističem jer ponekad osjećam da toga niste do kraja svjesni, ili odbijate tu vrstu odgovornosti zbog slabosti i liderskih problema koje evidentno teško rješavate na ukupnoj bošnjačkoj političkoj sceni. Bilo kako bilo, izvjesno je kako nije uputno koristiti ovu šansu za dogovor koju smo dobili, uz veliko povjerenje, potporu i iskren prijateljski odnos administracija EU-a i SAD-a, za naša osobna ili stranačka pozicioniranja.
Znamo svi da je politika umijeće mogućeg, ali i to ima svoje granice kada su ulozi budućnosti naše domovine veliki. Isto tako ne smijemo se poigravati s onim što smo potpisali i preuzeli kao obvezu, kao test naše političke vjerodostojnosti u očima bh. javnosti, naroda i građana, s pitanjima čije rješavanje jamči stabilizaciju BiH, bolje međunacionalne odnose, povjerenje u sustav i institucije, razvoj, investicije i njezinu europsku i euroatlantsku budućnost”, kazao je Čović.
Prvi čovjek HDZ-a BiH naveo je kako na sličan način kako je postignuto rješenje za Grad Mostar treba hrabro, bez preventivnog traženja alibija ili krivaca na bilo kojoj strani, riješiti najbitnije poglavlje europskog puta BiH.
Čović je u odgovoru na pismo podsjetio Bakira Izetbegovića na “načela bez kojih je bespredmetno govoriti o izmjenama Izbornog zakona”.
– jednakopravnost i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda zaglavni su kamen funkcioniranja BiH;
– to su ključna ustavna načela koja se moraju ispoštovati kroz izmjene Izbornog zakona, u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH i izaslanika u Dom naroda PSBiH;
– tri člana Predsjedništva BiH, kako srpski iz RS, tako i hrvatski i bošnjački iz FBiH, mogu se izabrati izravno i neizravno (uz asimetriju između entiteta), kako smo predložili u našem prijedlogu, koji smo dostavili Vama, kao i predstavnicima administracija EU-a i SAD-a, uz mogućnost kandidiranja svakog građanina bez obzira na nacionalnu pripadnost;
– izravan izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva iz FBiH neminovno podrazumijeva dvije izborne jedinice u FBiH, s jasnim većinama hrvatskog i bošnjačkog naroda (bilo fiksne ili virtualne);
– Dom naroda PS BiH i Dom naroda Parlamenta FBiH ima jasne ustavne nadležnosti i one se ne mogu mijenjati ograničenim ustavnim promjenama;
– Dom naroda PS BiH zadržava isti broj izaslanika kao što imamo sada, uz mogućnost kandidiranja i drugim građanima unutar klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda;
– 17 predstavnika Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH trebaju odražavati legitimnu volju hrvatskog naroda u BiH (FBiH), kao što i drugi narodni klubovi trebaju održavati narodnu legitimnu volju;
– o vitalnom nacionalnom interesu odlučuje se natpolovičnom voljom svakog kluba konstitutivnih naroda u Domu naroda.
HDZ BiH i sve stranke okupljene oko krovne organizacije Hrvatskog narodnog sabora stoje čvrsto na ovim načelima čija primjena omogućava otklon svih vidova diskriminacije prepoznate kroz odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na izborno zakonodavstvo, poručio je Čović.
Čović je zaključio kako Izetbegovićevo ustrajavanje na “nepriznavanju i odbacivanju načela konstitutivnosti i legitimnog demokratskog predstavljanja” politički je stav izravno proturječan činjenici da participira u razgovorima koji imaju za cilj pronalazak rješenja za njihovu operacionalizaciju, kazao je.
“Dopustite mi još jednom podsjetiti Vas i na nedavno pismo i riječi glavnog tajnika SAD-a gospodina Blinkena u kojem je jasno naznačeno da ustavne reforme ni u kojem slučaju ne podrazumijevaju stvaranje „Daytona 2“, već isključivo ograničene izmjene Ustava u kontekstu implementiranja presuda domaćih i inozemnih sudova radi konačnog otklanjanja dugo prisutne diskriminacije u našem bh. društvu.
Na kraju, čvrsto vjerujem kako je vrijeme da svi praktično demonstriramo svoju demokratsku zrelost i inicijativu za zajedničko djelovanje te u konačnici implementiramo potpisani Sporazum, čime će se osigurati daljnji napredak naše zajedničke domovine Bosne i Hercegovine na dobrobit svih njezinih konstitutivnih naroda i svih ostalih građana”, navedeno je u odgovoru Dragana Čovića na pismo Bakira Izetbegovića.
Podsjetimo, nakon pregovora o izmjenama izbornog zakona koje su politički vođe iz BiH potkraj prošlog i početkom ovog tjedna vodili s visokim diplomatskim dužnosnicima SAD i EU Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst, Izetbegović je na adrese čelnika drugih stranaka proslijedio prijedlog SDA za izmjene izbornog zakona, a ti su se dokumenti pojavili i u medijima.
SDA je predložila da se problem izbora članova Predsjedništva BiH riješi tako što će se iz ustava i odrednica izbornog zakona jednostavno brisati etnički prefiks, odnosno odredba po kojoj se iz Republike Srpske u državni vrh bira Srbin a iz Federacije BiH Hrvat i Bošnjak.
S tim se ne slažu u Republici Srpskoj jer žele isključivo izravan način biranja, a za HDZ BiH važno je jedino da model jamči legitimnog predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH.
Sporan izborni zakon
Saborski Odbor za vanjsku politiku i Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske u srijedu je analizirao političku situaciju u BiH i tamošnjem položaju hrvatskog naroda.
„Svi smo se složili da je važno zadržati aktivnu dinamiku kad je u pitanju briga za Hrvate u BiH i podržati promjenu izbornog zakona koji bi eliminirao sve one oblike diskriminacije i nejednakosti te osigurao prava triju konstitutivnih naroda“, rekao je nakon sjednice Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.
„Mi ulažemo velike napore, osvješćujemo sve forume na kojima Hrvatska sudjeluje, a ne treba zaboraviti da smo članica Europske unije i NATO-a“, dodao je Grlić Radman i podsjetio da je Hrvatska u ožujku pripremila non-paper kojim je „otvorena rasprava o zapadnom Balkanu“.
Tekst se nastavlja ispod oglasa