Danas se u Mostaru održavaju izbori nakon 12 godina, a birači će izabrati Gradsko vijeće grada Mostara. Tim smo povodom kontaktirali Domovinski pokret u Bosni i Hercegovini. te ih upitali koga su podržali i kako gledaju na položaj Hrvata u BiH.
“Naša očekivanja vezana za izbore u Mostaru nakon kako rekoste 12 godina su: da iziđe što viši postotak birača da odluče o svojoj sudbini obavljanjem građanske dužnosti te da biraju po svojoj savjesti i tako sami odaberu svoje zastupnike i svog gradonačelnika, to bi bila naša očekivanja.”, poručio je u razgovoru za Narod.hr Slavko Andačić, predsjednik Domovinskog pokreta u BiH, veteran i dragovoljac domovinsko-obrambenog rata i nositelj reda hrvatskog trolista.
Iako DP nema svog kandidata na ovim izborima, Andačić poziva građane Mostara na izbore.
“Domovinski pokret je u osnivanju tako da nismo mogli imati svog kandidata na ovim izborima kao i na ovim prethodnim lokalnim. Stava smo da naši članovi i simpatizeri iziđu na izbore i glas daju po svojoj savjesti i tako sami odluče o svojoj sudbini u gradu Mostaru.”, kazao je i osvrnuo se na hrvatskog člana predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je na izborima u Mostaru podržao probošnjački blok.
“Što se tiče gospodina Komšića i njegove navodne podrške bošnjačkom bloku to je njegovo pravo i njegova odluka, a to mnogo govori o njemu, izborima i izbornim procesima u BiH. Položaj Hrvata u BIH ne treba posebno komentirati on je jako loš, ne samo zbog odnosa drugih naspram Hrvata, nego nesposobnost hrvatskih političara ovdje u BiH, kao i nebrige RH oko hrvatskog naroda koji ovdje živi i jedan je od tri konstitutivna naroda u BIH, a kao takav ne može ostvariti svoja prava. To je jako loše ne samo za hrvatski narod nego i za BIH, kao državu i njenu demokraciju pa ako hoćete i za samu opstojnost BIH kao države.”, ocijenio je Andačić.
> Bušić o Hrvatima u BiH i izborima u Mostaru: ‘Hrvati su skoro pa dekonstituirani’
Komentirao je i važnu ulogu Republike Hrvatske koja po njegovom mišljenju zanemaruje Hrvate u BiH.
“RH je supotpisnica za BIH i kao takva je dužna više brinuti o Bosni i Hercegovini, a naročito o Hrvatima koji ovdje žive. Da smo zadovoljni politikom i političarima iz reda hrvatskog naroda kako u RH, tako i u BIH ne bi nam palo na pamet osnivati novu stranku kojih i onako ima previše.”, zaključio je Andačić za Narod.hr.
Bira se 35 gradskih vijećnika
Na prvim lokalnim izborima u Gradu na Neretvi nakon 12 godina, 100.864 građana s pravom glasa bira 35 gradskih vijećnika. Za mjesto u Gradskom vijeću natječe se 368 kandidata iz 32 politička subjekta (23 političke stranke, 5 koalicija i 4 nezavisna kandidata).
Za razliku od većine ostalih gradova u Bosni i Hercegovini u Mostaru se gradonačelnik ne bira izravno, nego će ga birati vijećnici nakon konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća. Za izbor novog gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću, odnosno 24 vijećnika. Ako nakon dva izborna kruga niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je natpolovična većina, odnosno 18 vijećnika. U slučaju da u posljednjem krugu dva preostala kandidata dobiju isti broj glasova gradonačelnik će postati mlađi kandidat.
Posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008.
Posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine prema pravilima koja je 2004. godine nametnu tadašnji visoki predstavnika Paddy Ashdown. Ustavni sud BiH 2010. godine proglasio je neustavnim dijelove Statuta Grada Mostara i Izbornog zakona BiH koji se odnose na izborna pravila za Grad Mostar.
Sporna je, prije svega, bila činjenica da su izborne jedince s različitim brojem birača davale isti broj gradskih vijećnika.
Gradsko vijeće Mostara raspušteno je 2012. godine po isteku mandata, a s obzirom da u međuvremenu nije postignut politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH i gradskog statuta, lokalni izbori nisu održani 2012. i 2016. godine. Konačno, u lipnju ove godine potpisan je međustranački sporazum SDA – HDZ BiH kojim je omogućeno održavanje izbora u Mostaru, a taj sporazum je kroz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u srpnju potvrdila i Parlamentarna skupština BiH.
Izmjenama je definirano da se 22 vijećnika biraju u šest izbornih jedinica (broj vijećnika koji daje svaka izborna jedinica sada je različit i proporcionalan broju birača), dok će preostalih 13 vijećnika biti izabrano s gradske izborne liste.
U Gradskom vijeću Mostara postoje nacionalne kvote, pa tako ni jedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika, dok je minimalna kvota četiri vijećnika za svaki konstitutivni narod te jedan vijećnik iz reda ostalih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
