Na općim izborima u BiH koji su zakazani za 7. listopada 2018. godine, sudjelovat će Hrvatska republikanska stranka čiji je predsjednik Slaven Raguž. On je rođen 1978. godine u Mostaru te u službi socijalne skrbi u Italiji, u Mostaru pri biskupijskom Caritasu, kao voditelj odjela marketinga u UniCredit Zagrebačke banke, a od 2005. do danas je zaposlenik HT-a u Mostaru u odjelu za marketing.
Hrvatska republikanska stranka za glavni cilj ima rješenje ustavno-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata te se zalaže za administrativno-upravnu jedinicu s relativnom hrvatskom većinom odnosno za treći entitet u Bosni i Hercegovini.
Slaven Raguž: ‘Bezočne laži novog Miloševića’
HRS je osnovana 11. svibnja 2014. godine te je uoči ovih izbora dobila podršku od udruge Hrvatska zvona čiji je istaknuti član Dario Kordić.
Na listama Hrvatske republikanske stranke će se tako nalaze i članovi udruge Hrvatska zvona kojoj je podršku pružio zastupnik u Hrvatskom saboru general Željko Glasnović.
Imena svih kandidata HRS-a mogu se pročitati ovdje.
Glasnović: “To su ljudi s dokazanom žrtvom koji su vodili osobnim primjerom”
“Pružili ste potporu Udruzi Hrvatska zvona koja je, s druge strane, podržala Hrvatsku republikansku stranku. Zbog čega? Mislite li da je vrijeme za neke nove ljude, za neku novu oporbu?”, pitali su Glasnovića u intervjuu za udrugu na što je on odgovorio:
Slaven Raguž: Plenkovićev posjet BiH bit će protokolaran, tek u budućnosti ćemo vidjeti više
“Politika je umjetnost određivanja prioriteta. Ona nikada nije statična nego uvijek traži novu nadu, nova i bolja rješenja. Ako itko ima više kredibiliteta i integriteta od Darija Kordića, ja ga ne znam. Ljudi s dokazanom žrtvom, koji su vodili osobnim primjerom zaslužuju povjerenje i danas su nam nužno potrebni u vodstvu i svim sferama javnog djelovanja. Partija nije država. Mi trebamo novo vodstvo, a ne statičnu grupaciju aparatčika i poslušnika.”
Na zadnjim izborima provedenim 2014. godine za nešto više od 500 izbornih pozicija natjecalo se čak 7748 kandidata.
Opći izbori su izravni, a birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu državnog parlamenta, zastupnici u Zastupničkom domu Federacije BiH te u Narodnoj skupštini Repubike Srpske, zatim predsjednik i dva potpredsjednika svakog od ta dva entiteta te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH.
Izbori su raspisani unatoč činjenici da su neke od odredbi aktualnog izbornog zakona stavljene izvan snage odlukom Ustavnog suda BiH, koji je još 2016. godine ocijenio kako nisu sukladna ustavu tadašnja rješenja kojima je definiran način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, no izmjene se mogu donijeti do 7. rujna kada parlament prestaje s radom.
U slučaju da se ne izmijeni izborni zakon BiH postoji opasnost da se neće moći provesti rezultati izbora.
U svibnju je potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Šefik Džaferović ustvrdio kako je do nekog pomaka ipak došlo jer se sada raspravlja samo o pravilima za izbor zastupnika u Domu naroda parlamenta FBiH a ne i načinu biranja članova Predsjedništva BiH na čemu je ranije uporno inzistirao HDZ BiH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa