Dužnosnici Prištine i Beograda obišli su lokaciju masovne grobnice u selu Kiževak kod Raške. Utvrđeno je da postoje još dvije lokacije – kod Novog Pazara i kod Sjenice.
Lokaciju Kiževak kod Raške su u petak (4.12.) obišli su predsjednik Komisije za nestale osobe Srbije Veljko Odalović i šef Izaslanstva za nestale Kosova Ibrahim Makoli, javlja DW.
Nakon obilaska radova na ekshumaciji, Makoli je izjavio da proces treba zaštititi od politizacije: „Ovo je humanitarno pitanje i tako ćemo ga i tretirati. Ali, oni koji su počinili ove zločine, trebali bi dobiti zaslužene kazne.“
> Nova masovna grobnica u Srbiji s ubijenim Albancima – Vučić šuti o zločinima
Makoli vjeruje da u Srbiji postoje i drugi lokaliteti s potencijalnim masovnim grobnicama. Prema njegovim riječima, zajedničkim istraživanjem utvrđeno je da postoje još dvije lokacije – kod Novog Pazara i kod Sjenice.
Predstavnik Srbije Veljko Odalović kaže da se još uvijek ne može sa sigurnošću ništa reći o broju tijela u Križevku, ali pretpostavlja da se radi o 15 do 17 kostura. Proces ekshumacije i identifikacije dat će odgovor na to, kao i na pitanje identiteta ubijenih.
Peta lokacija s posmrtnim ostacima kosovskih Albanaca
Masovna grobnica u Kiževku, u blizini granice Srbije i Kosova, peta je lokacija s posmrtnim ostacima kosovskih Albanaca ubijenih tijekom velikosrpske agresije 1999. Vjeruje se da su tijela prebačena ovamo na kraju rata i zakopana kako bi im se izgubio svaki trag. Ali istražitelji su ih, uz pomoć Crvenog križa, ipak uspjeli pronaći nakon višegodišnjeg traganja.
Ekshumacija je počela 30. studenog i na licu mjesta je tim sudskih vještaka Srbije koji rukovodi forenzičkim aspektom. Prisutni su i stručnjaci Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), predstavnici Međunarodnog komiteta crvenog križa (ICRC) te kosovske delegacije Radne skupine za nestale osobe u svojstvu promatrača.
Ljudske ostatke na lokaciji Kiževak pronašli su 16. studenog stručnjaci Misije Europske unije na Kosovu (EULEX), kosovskog Instituta za sudsku medicinu i Komisije Vlade Srbije za nestala lica, nakon čega je Viši sud u Beogradu izdao naredbu za ekshumaciju.
Podsjetimo, genocid nad Albancima, uz 1.000.000 ljudi protjeranih po etničkom principu, bio je samo nastavak zločinačke i genocidne politike Srbije koja je počela agresijom na Hrvatsku 1991. godine i Bosnu i Hercegovinu 1992. godine.
Do sada je samo u Srbiji otkriveno više grobnica s gotovo 1000 tijela ubijenih Albanaca, a taj broj je vjerojatno i veći. Srpska vojska ubijala je na Kosovu, ali je dio žrtava bačen u jame na Kosovu, a dio prevezen u Srbiju radi skrivanja masovnih ubijanja.
