Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH ocijenio je u petak pozivom na rušenje Daytonskog mirovnog sporazuma današnju rezoluciju njemačkog Bundestaga o BiH, kojom se od njemačke vlade traži intenziviranje angažmana u Bosni i Hercegovini.
> U Njemačkom parlamentu usvojena rezolucija o BiH: ‘Od djelovanja u BiH moraju se distancirati i vođe u Hrvatskoj i Srbiji’
> Što je Daytonski sporazum, kojeg Dodik potkopava?
Hrvatski narodni Sabor BiH reagirao je na danas usvojenu rezoluciju njemačkog parlamenta koju je podržala vladajuće zeleno-lijevo-liberalna “semafor koalicija” pod nazivom “Pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost”, kojom Bundestag od njemačke vlade traži intenziviranje angažmana u Bosni i Hercegovini.
Osim vladajućih stranaka, za ovu rezoluciju glasovali su i predstavnici CDU-a, HDZ-ove sestrinske stranke, a protiv su bili članovi desnog AfD-a te krajnje ljevice.
U rezoluciji se osuđuju “nacionalistička stremljenja bošnjačke, hrvatske i srpske strane te se zbog separatističkih aktivnosti osuđuju Milorad Dodik i Dragan Čović”.
> HINA lažno predstavlja i promovira radikalnog bošnjačkog unitarista Adisa Ahmetovića
“Današnja rezolucija Bundestaga koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu pokazuje koliko njemačke vlasti ne poznaju, ili odbijaju prihvatiti, činjenice o Bosni i Hercegovini i prirodi njezinog multinacionalizma i ravnopravnosti konstitutivnih naroda, stoji u rekaciji Hrvatskog Narodnog sabora BiH.
Uz to, dodaje se u priopćenju HNS BiH, koje prenosi Hrvatski Medijski Servis, današnja rezolucija je de facto poziv na rušenje Daytonskog mirovnog sporazuma za kojeg se upravo Njemačka zalagala 1995. godine.
“Model federalizma i institucionalne ravnopravnopravnosti kroz legitimne političke predstavnike je temelj Daytona i jedini jamac za europsku Bosnu i Hercegovinu. Predlažemo svim zastupnicima Bundestaga koji su podržali rezoluciju predloženu od strane radikalnog bošnjačkog unitarista, da identičnu rezoluciju upute gospodinu Charlesu Michelu i državi Belgiji. Mi odgovor na istu već znamo“, zaključuje se u priopćenju HNS BiH.
Svoje protivljenje jednostranoj rezoluciji o BiH ranije je iskazao SPD-ov Josip Juratović navodeći da je uz Milorada Dodika i Dragana Čovića nepravedno izostavljen vodeći bošnjački političar Bakir Izetbegović.
Adis Ahmetović – jedan od predlagača rezolucije
Jedan od predlagača rezolucije zastupnik SPD-a, Adis Ahmetović, kojeg je HNS BiH nazvao radikalnim bošnjačkim unitaristom, smatra da je rezolucija od povijesnog značenja za BiH “jer se Bundestag uopće odlučio baviti ovom temom”.
Ahmetović je, koji inače svakom prilikom zagovara bošnjačku viziju građanske BiH, za DW prošli tjedan kazao zašto su spomenuta imena Dodika i Čovića u rezoluciji.
“Milorad Dodik je član Predsjedništva BiH, on dobiva plaću u BiH i radi protiv te države. Dragan Čović nije samo čelnik stranke, već je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda. Dakle on ima javnu funkciju. On na toj funkciji ne samo da blokira europski put BiH, već i prijeti da će tražiti treći entitet što krši Daytonski sporazum i zbog toga mi jasno kažemo da i on mora biti sankcioniran ako ne prestane s tim”, ustvrdio je Ahmetović.
Ahmetović tvrdi da se rezolucijom bori za europsku BiH kritizirajući etnički princip po kojem BiH trenutačno funkcionira.
“Zadnjih 27 godina je to bio temelj bh. političkog sustava i što je rezultat. Ta država je u političkom smislu u istom stanju kao i početkom devedesetih godina. S tim ne možemo biti zadovoljni. Zbog toga kažem da etnički princip te države, s konstitutivnim narodima, nije funkcionirao i zbog toga mora postojati europski princip”, ustvrdio je Ahmetović.
AFD: “Ne može se BiH izolirano gledati – nećemo podržati jer nama nikakve strategije”
Tijekom rasprave o BiH, odnosno o rezoluciji te odluci o slanju njemačkih vojnika u BiH, razvile su se u burne rasprava u Bundestagu, navodi dnevnik.ba.
Protiv su bile desna AfD te radikalno lijeva Die Linke.
Rudiger Lucassen, iz AfD-a, kazao je odmah da stranka iz koje on dolazi neće podržati prijedloge.
> Visoki predstavnik UN-a u BiH: Neću oklijevati koristiti bonske ovlasti zbog izbornog zakona
“Da bi slali vojsku u neku državu moraju se ispuniti tri uvjeta. U državi u koju šaljemo vojsku mora biti prisutan i mandat UN-a, drugo mora biti u interesu Njemačke i treće mora biti jasna strategija”, rekao je on.
On je istaknuo da je stabilnost Balkana u interesu Njemačke, jer nestabilan Balkan utječe na tu državu.
“Od izbjeglica do radikalnih ideja. Ali sa slanjem vojske u Bosnu, ništa nećemo promijeniti. Ta misija ništa ne mijenja. To nije strategija”, rekao je Lucassen.
Istaknuo je da se takva odluka protivi i interesima vojske te poreznih obveznika koji to sve plaćaju.
“Ne može se BiH izolirano gledati, kao ni cijeli Balkan. Konflikti i ratovi koji nam prijete su povezani. Ovo je loša politika i nećemo je podržati jer nama nikakve strategije”, zaključio je Lucassen.
Sukob Ahmetovića i Nastić u Bundestagu: “Ako vam je stalo do tih ljudi onda bi podržavali provedbu Daytona, zanemarujete utjecaj Saudijske Arabije i Turske, i rastući islamski nacionalizam”
Nakon Lucassena za riječ se javila i Žaklin Nastić (Die Linke).
“Nakon 25 godina promašenog slanja njemačkih vojnika u Mali, Afganistan sad bi njemački vojnici trebali održati mir u BiH? Postoje dobri razlozi zašto smo se povukli iz toga prije deset godina”, rekla je Nastić.
Istaknula je da se za NATO moraju složiti svi u BiH te postavila pitanje da li se krši međunarodno pravo miješanjem u unutarnje stvari BiH.
Ona je pitala Adisa Ahmetovića kako to da se on miješa u pitanja RS i inzistira na tome da se zabrani djelovanje Miloradu Dodiku tvrdeći da je i to kršenje međunarodnog prava.
“Neki su ovdje rekli, ne radi se o tim ljudima, nego o Rusiji i Kini. Ako vam je stalo do tih ljudi onda bi podržavali provedbu Daytona, zanemarujete utjecaj Saudijske Arabije i Turske, i rastući islamski nacionalizam”, rekla je ona.
> HNS BiH: ‘Izetbegović napada i pokušava rušiti Daytonski sporazum’
Odgovorio joj je Ahmetović.
“Moram reći: Danas je 8. srpanj, tri dana prije 11. srpnja, dana kada se desio genocid u Srebrenici. I čekam mjesecima, od kad sam u Bundestagu, da od vas čujem da se solidarizirate sa žrtvama, da se usprotivite tome negiranju genocida i nacionalističkoj politici Miloševića. Dodik negira genocid i kako bi vi s njim postupili? Visoki predstavnik ima jasno pravo da djeluje i ima ovlasti EU i međunarodne zajednice da to uradi ako neko krši međunarodne zakona. Međunarodni sud je rekao da je bio genocid, a Dodik je bio u Sankt Peterburgu i tamo je pričao o prijateljskim vezama s Putinom. Kada ćete se od toga distancirati?”, rekao je Ahmetović.
Nastić je potom kazala da ona priznaje genocid u Srebrenici, kao i da ne želi braniti Dodika, ali da ostaje pri stajalištu da se radi o kršenju međunarodnog prava.
“Ali Srebrenica nije tema. Morate biti iskreni, da visoki predstavnik nije predviđen u Daytonu, nego dvije godine kasnije. I to nema demokratsku legitimaciju i vi tražite da se jedan predsjednik kojeg nitko ne podržava od nas skloni? Zar ne mislite da je to miješanje u unutarnje stvari te države”, navela je ona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa