Site icon narod.hr

Istraživanje u uglednom Lancetu suprotno klimatskoj agendi: Globalno zatopljenje smanjuje ukupnu smrtnost

Montaža: Narod.hr, izvor: iStock, snimka zaslona

Dok promicatelji agende o klimatskim promjenama upozoravaju kako globalno zatopljenje odnosi sve više života, studija koja je objavljena u uglednom znanstvenom časopisu The Lancet pokazuje suprotno: Globalno zatopljenje značajno utječe na smanjenje ukupne svjetske smrtnosti zbog za zdravlje nepovoljnih temperatura zraka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema istraživanju grupe autora (Zhao et al., 2021), od prosječno 5.083.173 smrti godišnje u svijetu povezanih s neoptimalnim temperaturnim uvjetima, 4.594.098 se povezuje s preniskom, a 489.075 s previsokom temperaturom što znači da od hladnoće umire gotovo 10 puta više ljudi nego od vrućine, donosi portal Meteo Adriatic.

Uslijed aktualnih klimatskih promjena, tijekom vremena broj smrti od previsoke temperature se povećao, ali broj smrti zbog preniske temperature se smanjio osjetno više, te stoga dolazi do globalne redukcije broja smrti povezanih s ekstremnim temperaturnim uvjetima (vidi priložene slike).

>Klimatski radikali idu korak dalje: Iza diverzija u muzejima stoji filantrop povezan s Gatesom i Sorosem
>Prof. Vrček o Deklaraciji o klimi: ”Ovaj klimatski narativ je apsurdan!”
>Tko je tu lud? Novi Zeland želi oporezivati podrigivanje i mokrenje domaćih životinja
>Greta Thunberg poziva na rušenje kapitalizma zbog “klimatskih promjena”

“Otkrili smo da je bilo 5 083 173 smrtnih slučajeva godišnje povezanih s neoptimalnim temperaturama, što čini 9,43% globalnih smrtnih slučajeva i jednako je 74 prekomjerna smrtna slučaja povezana s temperaturom na 100 000 stanovnika. Većina prekomjernih smrtnih slučajeva bila je povezana s niskim temperaturama (8·52%), dok je manji broj bio povezan s visokim temperaturama (0·91%). Globalno, od 2000. – 03. do 2016. – 2019., omjer viška smrtnosti uzrokovan hladnoćom promijenio se za –0,51 postotni bod, a toplinom-povezani prekomjerni omjer smrtnosti povećao se za 0,21 postotnih bodova, što je dovelo do neto pada od -0,30 postotnih bodova”, stoji u tom istraživanju kojeg možete pročitati ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version