Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak izjavio je u petak kako u iduće četiri godine pristupanje NATO-u sigurno neće biti tema o kojoj će se razgovarati, jer o tome nema potrebne unutarnje suglasnosti.
“Do 2023. nema govora niti će se odlučivati o članstvu u NATO-u”, kazao je Crnadak na konferenciji za novinstvo u Banjoj Luci, komentirajući izjavu koju je dan ranije dao novi američki veleposlanik u BiH Eric Nelson najavivši kako će SAD snažno podupirati napredak BiH ka članstvu u Alijansi.
Crnadak je kazao kako izjava jednog veleposlanika ne može bitno utjecati na procese oko kojih je potrebno postići dogovor u samoj zemlji.
Podsjetio je kako sadašnja vanjskopolitička strategija države koju je usvojilo Predsjedništvo BiH potvrđuje opredjeljenje za članstvo u Europskoj uniji, dok odnos s NATO-om definira kao “partnerstvo”.
“To su definitivno dva odvojena procesa”, kazao je Crnadak koji, kako je izvjesno, neće biti na dužnosti šefa bosanskohercegovačke diplomacije kada se formira novo Vijeće ministara BiH, o čemu se još vode pregovori između potencijalnih koalicijskih partnera.
Upravo je približavanje članstvu u NATO-u razlog zbog kojega ti pregovori još nisu okončani, jer Stranka demokratske akcije (SDA), predvođena Bakirom Izetbegovićem, inzistira da novo Vijeće ministara jasno preuzme obvezu provedbe reformi nužnih za približavanje Alijansi, dok Savez nezavisnih socijlademorata (SNSD), na čijem je čelu Milorad Dodik, to odbija pozivajući se na obvezu poštivanja rezolucije parlamenta Republike Srpske iz 2017. godine o vojnoj neutralnosti.
Crnadak je u petak kazao kako takve čvrste pozicije sada predstavljaju veliki problem i za SDA i za SNSD, jer je izvjesno kako iz ovog političkog natjecanja netko mora izaći poražen.
“Ako potpišu koalicijski sporazum u kojemu će stajati obveza nastavka puta ka članstvu NATO-u, poražen će biti Dodik a ako toga ne bude, poražen će biti Izetbegović”, kazao je Crnadak.
On je upozorio i na nužnost pozorne analize nedavno objavljenog izvješća Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri OESS-u (ODIHR) o izbornom procesu provedenom 2018. godine u kojemu stoje ozbiljna upozorenja o manjkavostima koje ugrožavaju temeljna ljudska prava.
“Izvješće je alarmantno i to posebice u dijelu koji govori o pritiscima, ucjenama i zastrašivanju birača”, kazao je Crnadak, istaknuvši kako to zapravo znači da je u njegovoj zemlji dovedeno u pitanje pravo građana da slobodno biraju i glasuju za svoje predstavnike u vlasti.
Kritike iz OESS-a, kako je kazao, podsjećaju i na problem statusa javnih servisa u BiH koji ne rade u interesu građana nego nekih političkih opcija.
Crnadak je kazao kako se stoga na ovom planu u BiH nešto mora hitno mijenjati, što neće biti moguće bez jasne potpore Europske unije,
“Ne bude li potrebnih reakcija, posebice iz Europske unije, u BiH neće više biti ni demokracije niti ljudskih prava pa će izbori postati potpuno besmisleni”, kazao je šef bosanskohercegovačke diplomacije.
Završno izvješće ODIHR-a temeljeno je na procjenama međunarodnih promatrača o tijeku predizborne kampanje u BiH i samom izbornom procesu.
U dokumentu su, uz ostalo, navedene ocjene kako je izbore u BiH karakterizirao nastavak podijeljenosti po etničkim crtama, dok su se kandidati više fokusirali na napade na osobe i na širenje straha nego na razgovor o političkim alternativama. Navedeno je i kako je ovisnost medija o političkim i poslovnim interesima često rezultirala pristranim praćenjem događaja, a kao drastični primjer istaknuli su način kako je kampanju Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH pratila Radio-televizija Repubike Srpske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa