U ponedjeljak, 15. siječnja okončan je osmodnevni prosvjed njemačkih poljoprivrednika koji je povremeno izazivao kaos u zemlji. Poljoprivrednici se nisu smirili, samo su prema planu odradili svoj prosvjed, ali nezadovoljstvo ostaje.
Stoga bi se kaotične scene u Njemačkoj mogle uskoro ponoviti, ovisno o daljnjim vladinim mjerama i složenoj proceduri političkog odlučivanja.
Prosvjedi su započeli su na krajnje dramatičan način. Prosvjednici su blokirali prilaze mnogim autocestama, a traktorske kolone prolazile su kroz gradove. Samo u centar Berlina prema podatcima policije prvog dana prosvjeda pristiglo je više od 500 traktora i drugih vozila.
Kaosu na prometnicama povremeno su pridonosili i željezničari koji su upravo u to vrijeme organizirali štrajk.
Subvencije za dizel kao okidač za početak prosvjeda
Povod najava smanjenja državnih subvencija za korištene dizel goriva u poljoprivredi. Ta bi mjera, najteže pogodila male poljoprivrednike. No masovnost prosvjeda, u koji su se uključili i predstavnici manjih i srednjih poduzeća i obrtnici, ukazuje na duboko nezadovoljstvo zbog čitavog niza pitanja od javnog interesa.
>Njemačka: Najavljeni novi veliki prosvjedi poljoprivrednika, nisu zadovoljni odlukama Vlade
Subvencije na dizel za poljoprivrednike u Njemačkoj su na snazi od 1951. i trenutačno iznose 21,48 centa po litri. Vladajuća koalicija ih je najprije bila odlučila ukinuti jednim potezom, a u međuvremenu se odlučila na postupno ukidanje. To znači kako će subvencije ove godine biti smanjene za 40 posto, a do 2026. za 30 posto godišnje.
Kao svojevrsnu alternativu, vlada je najavila postupno smanjenje birokracije i njezinih troškova, što povlači liberalizaciju poljoprivrede u smislu da poljoprivrednici postupaju kao poduzetnici, kao i prelazak na alternativne načine proizvodnje.
No predstavnici seljaka smatraju da je to premalo i uporno traže povlačenje mjera zbog kojih su pokrenuli prosvjed.
Vođa prosvjednika: Nije napravljen korak naprijed
Vođa prosvjednika, Joachim Rukwied, izjavio je kako “nije napravljen nikakav pravi korak naprijed”, te da se samo “raspravljalo o temama o kojima se raspravlja već preko 30 godina”.
Njemačka bi stoga mogla doživjeti novi val prosvjeda, jer vlada nije izrazila spremnost prihvatiti zahtjeve prosvjednika.
Mjere štednje njemačka vlada opravdava presudom ustavnog suda, prema kojoj se hitno mora podmiriti manjak od 30 milijardi eura koji se odnosi na ukupni proračun, kao i na stavke predviđene za zaštitu klime.
>Kaos u Njemačkoj, seljacima su se u prosvjedu pridružili i obrtnici i predstavnici malih i srednjih poduzeća
Unatoč tomu što je zbog prosvjeda bio otežan promet, ankete pokazuju da većina ljudi razumije poljoprivrednike. U reprezentativnom istraživanju Instituta Yougov, 45 posto građana reklo je da smatra da su postupci postupnika potpuno opravdani. Daljnjih 27 posto prosvjede vidi kao “donekle opravdane”. Otprilike jedan od pet ispitanika ne slaže se s prosvjedima.
Katalog zahtjeva ukazuje na dublje probleme u Njemačkoj
Ukidanje subvencija samo je kap koja je prelila čašu, jer masovnost prosvjeda, uključivanje drugih skupina u prosvjed kao i velika podrška građana pokazuje da Njemačka ima strukturni problem.
To je vidljivo i iz kataloga zahtjeva, što su ga sastavili predstavnici udruge seljaka, a koji se odnose i na druge skupine. Primjerice, prosvjednici traže ukidanje sporazuma o slobodnoj trgovini i ograničavanje uvoza sojinog i palminog ulja. Traže i zabranu genetskog inženjeringa i “mesa iz laboratorija”, sve do slobodnog lova na vukove.
Prosvjednici podsjećaju da su Zeleni, koji su dio vladajuće koalicije u Berlinu, obećavali zabranu GMO-a, ali od tog obećanja nije ostalo ništa. Član Zelenih Cem Özdemir savezni je ministar poljoprivrede.
U njemačkim medijima uoči i tijekom prosvjeda proširila se tvrdnja da ekstremne desničarske skupine pokušavaju iskoristiti seljake za svoje ciljeve, što prosvjednici uporno opovrgavaju.
Prosvjednike se pokušalo predstaviti kao fašiste
“Mi nismo fašisti”, poručili su na brojnim skupovima, uz upozorenje da je nezadovoljstvo zahvatilo široke slojeve pučanstva. Stoga se prosvjed i ne može više zvati samo seljačkim, jer su uz seljake u njemu bili snažno zastupljeni i predstavnici malih i srednjih poduzeća i prijevozničkih tvrtki.
Istodobno, sve su glasnije ocjene da su Zeleni ciljano pokrenuli kampanju tvrdnjama da krajnja desnica koristi seljake za svoje političke ciljeve.
>Treći dan prosvjeda u Njemačkoj: Broj okupljenih poljoprivrednika premašio očekivanja
Seljaci se već godinama žale na birokraciju i na brojne propise koji im onemogućuju normalan rad. Poručuju da u prosjeku polovicu njihovih prihoda čine subvencije, odnosno porezne olakšice. Konkretno, najavljene vladine mjere seljacima bi uzele jednu mjesečnu plaću.
Smatraju da bi mnogima to ugrozilo egzistenciju, jer kad se njihovi prihodi podijele na članove obitelji koji sudjeluju poslovima, kod nekih bi zarada bila niža od najmanje zajamčene plaće.
Njemački poljoprivrednici zabrinuti za opstanak
K tome, birokratske obveze sve više opterećuju njihove stvarne poslove. Neki tvrde da usljed administrativnih poslova, popunjavanja obrazaca i vođenja statistika gotovo nemaju vremena otići na njivu ili u štalu.
Poljoprivrednici, ali i mnogi stručnjaci, pribojavaju se također da bi ove mjere mogle ozbiljno ugroziti obiteljska gospodarstva i da bi na njihovo mjesto mogli doći veliki koncerni.
Okončanjem prosvjeda, nezadovoljstvo nije prestalo, niti su seljaci odustali od svojih zahtjeva. Prosvjed je ionako bio isplaniran kao sredstvo pritiska na vladu i demonstracija građanskog nezadovoljstva u očekivanju novih političkih odluka.
Složena parlamentarna procedura
Kako će se stvari dalje odvijati, sada je u rukama Bundestaga, koji bi uskoro trebao potvrditi proračun za 2024., uključujući i vladine mjere.
Nakon što Bundestag prihvati proračun, on još uvijek neće stupiti na snagu, jer ga treba odobriti i gornji dom parlamenta, Bundesrat. To bi, ukoliko se prije ne riješi problem nezadovoljnih seljaka, moglo dodatno zakomplicirati situaciju.
U Bundesratu odlučuju predstavnici vlada saveznih zemalja. A neki od njih, predsjednici vlada Mecklenburga – Prednje Pomeranije i Donje Saske, u međuvremenu su zatražili odustajanje od ukidanja subvencija. Važno je napomenuti da su oboje članovi SPD-a saveznog kancelara Olafa Scholza.
>Prosvjedi poljoprivrednika u Njemačkoj:Vlada ne popušta, prosvjednici najavljuju ‘nove akcije’
S prosvjednicima su se solidarizirali i predstavnici nekih drugih zemaljskih vlada, primjerice Bavarske.
Nezadovoljstvo će se nastaviti
Kako god parlamentarna procedura završila, njezin početak ukazao je na strukturne probleme s kojima se Njemačka suočava. Vlada slijedi trendove zelene agende i donosi mjere koje najviše pogađaju upravo one koji su svojim radom najbliže prirodi.
No nezadovoljstvo seljaka nije od jučer, osim mogućeg gubitka subvencija njih također muči ono što su mnogi već odavno izgubili, a to je enzistencijalna sigurnost zbog brojnih opterećenja kojima su izloženi, u kojima nemalu ulogu igra birokracija.
Naposlijetku, prosvjed je pokazao da u njemačkom društvu vlada temeljno nezadovoljstvo smjerom kojim vlada vodi zemlju, stoga će vladi biti sve teže dokazati vlastitu sposobnost.
Tekst se nastavlja ispod oglasa