Njemačka je u petak odlukom Bundestaga dobila izmjeneni zakon o useljavanju, čime se nastoji olakšati dolazak nužno potrebne radne snage izvan Europske unije.
Useljavanje je u Njemačkoj strateško pitanje u prvom redu zbog potreba tržišta, a Njemačka u tom smislu nastoji primijeniti iskustva tradicionalnih useljeničkih zemalja poput Kanade, Australije i Novog Zelanda. Istodobno, njemačko je društvo usljed useljavanja suočeno s temeljitim strukturnim promjenama i u kulturološkom smislu.
U Njemačkoj sve stranke osim AfD-a žele strance
Sve političke snage u Bundestagu osim AfD-a slažu se da je Njemačkoj nužna dodatna radna snaga, no očekivanja od novih zakonskih promjena očekivano se razlikuju ovisno o tome gledaju li se iz perspektive vladajuće koalicije ili oporbe.
>Promjena politike: Njemačka olakšava useljavanje radnika, a otežava dobivanje azila
U raspravi koja je prethodila glasovanju, savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser ustvrdila je kako Njemačka time dobiva “najmodernije propise o useljavanju na svijetu” i kako će nove zakonske odredbe omogućiti Njemačkoj privlačenje najkvalitetnije radne snage iz cijeloga svijeta.
Novim odredbama smanjuju se birokratske prepreke, pojednostavljuje se postupak dobivanja dozvole boravka, ukidaju pojedini uvjeti za useljavanje i omogućava bolja integracija useljenika. Osim toga, uvodi se sustav bodovanja koji bi omogućio useljavanje osobama koje su najpotrebnije njemačkom gospodarstvu.
Tržište je prioritet
Oporba pak tvrdi suprotno, smatra kako je riječ o zavaravanju, da će novi propisi pogodovati upravo dolasku nekvalificirane radne snage i omogućiti ostanak u Njemačkoj onih koji bi se po dosadašnjim propisima morali vratiti u svoje domovine.
>Njemačka: Zašto migranti podižu kaznene statistike?
Snaga domaćeg tržišta politički je prioritet u Njemačkoj i stoga je useljavanje opće prihvaćeno u kontekstu manjka radne snage i zabrinutosti za financiranje mirovinskog sustava. To su glavni razlozi zbog kojih većina Nijemaca podržava useljavanje i po cijenu korijenitih promjena u strukturi društva.
Kronični nedostatak radne snage u Njemačkoj se osjeća posvuda, a procjenjuje se da će za desetak godina samo u području njege bolesnih i starijih osoba nedostajati oko pola milijuna stručnih osoba. Istodobno, nekvalificirana radna snaga također je tražena, ali je u sve težem je položaju zbog liberalizacije radnog prava i zakonskih mogućnosti koje tvrtkama omogućuju sve lošije radne uvjete.
Na istoku Njemačke stranci manje poželjni
Raspoloženje prema strancima ipak je suzdržanije na istoku zemlje, te je stoga savezni kancelar Olaf Scholz na jednom istočnonjemačkom gospodarskom forumu pozvao istočne Nijemce na “kulturu dobrodošlice” usljed nedostatka radne snage. Prema njegovim riječima, potrebna je spoznaja da strana “stručna radna snaga” nije samo potrebna, nedo da je uistinu i dobro došla u Njemačkoj. Doslovce je zamolio poslodavce na istoku zemlje da doprinesu “svjetskoj otvorenosti Njemačke”. Uzgred, u istočnom dijelu Njemačke plaće su u prosjeku znatno niže nego na zapadu zemlje.
Njemačko društvo ubrzano stari, što s jedne strane dovodi do manjka radne snage i manjih uplata u mirovinski sustav, a s druge pak strane raste broj korisnika mirovinskog osiguranja. Sukladno tome, uz zabrinutost za konkurentnos gospodarstva raste i zabrinutost za sigurnost mirovina.
Njemačkoj potrebni milijuni useljenika
Uz već spomenuti nedostatak stručne radne snage u njezi, procjene govore da će za desetak godina zbog masovnih odlazaka u mirovinu i kontinuiranog pada nataliteta Njemačkoj biti potrebno dodatnih sedam milijuna stručnih radnika. Budući veliki broj stranaca ne ostaje trajno u Njemačkoj, stručnjaci tvrde da će do 2025. godine biti potrebno ukupno 18 milijuna radnika iz inozemstva, što bi značilo godišnji priljev od 1,5 milijuna stranaca.
U proteklim godinama Njemačka se koristila radnom snagom iz istočnih dijelova Europe, ali njihov se priljev smanjuje, pa stoga njemačke vlasti nastoje pokrenuti kampanju useljavanja iz sve udaljenijih dijelova svijeta. U tu svrhu njemački ministri obilaze južnoameričke i afričke zemlje kako bi ondje potaknuli raspoloženje za dolazak u Njemačku.
Prema službenim podatcima, od 83,2 milijuna stanovnika u Njemačkoj, 13,4 su stranci, a čak 23,8 milijuna imaju strane korijene. U 2022. godini njemačko je državljanstvo dobilo 168.500 osoba, 28 posto više nego u prethodnoj godini. Najveći udio među novimnjemačkim državljanima čine Sirijci, zatim Ukrajinci, Iračani i Turci.