Papa Franjo, koji se upravo nalazi u apostolskom pohodu Mongoliji, izazvao je nedavno pozornost porukom ruskoj katoličkoj mladeži da se ugledaju na dvoje ruskih careva, Petra Velikog i Katarinu Veliku.
Papine riječi nisu dobro prihvaćene u Ukrajini, dok su predstavnici ruske vlasti zadovoljno klimale glavom.
Petar Veliki vladao je Rusijom na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće i zaslužan je za širenje njezinog međunarodnog utjecaja kao i za unutarnje reforme.
Svojim ratnim pohodima osigurao je snažnu poziciju Rusije na Crnom moru i Baltiku. Istodobno, u tadašnjim okolnostima podupirao je tehnološki napredak i modernizirao rusko društvo.
Reformatori i kreatori ruskog imperijalizma
Petar Veliki ostao je upamćen kao reformator, neumoljiv vladar, osvajač i car koji je Rusku pravoslavnu crkvu podvrgnuo nadzoru države.
>Papa poslao apele Putinu i Zelenskom; jednom da zaustavi spiralu smrti, drugom da pristane na pregovore
Katarina Velika, rođena Njemica, predstavnica prosvijećenog apsolutizma, vladala je krajem 18. stoljeća. Svrgnula je s vlasti svoga muža, cara Petra III., koji je kratko nakon toga umro u zatvoru pod nerazjašnjenim okolnostima, a Katarina se dala okruniti za caricu.
Katarina je bila ambiciozna osoba nemirna duha, a povjesničari smatraju da njezin sin nije začet s njezinim mužem, carem Petrom.
U svojoj vladavini snažno se oslanjala za znanost, kolonizirala je dijelove Rusije Nijemcima, a u vanjskoj politici učvršćivala je poziciju Rusije geostrateškim potezima, između ostalih i podjelom Poljske i pripajanjem njezinih dijelova Rusiji.
I Petar Veliki i Katarina Velika bili su kreatori velikog, snažnog ruskog carstva, a njihovu vladavinu obilježio je i imperijalizam, ponajprije na štetu zapadnih susjeda. Stoga je bilo za očekivati da će papino spominjanje tih dvoje vladara izazvati veliku pozornost.
Kijev ogorčen papinom porukom, Moskva zadovoljna
Papa je mlade ruske katolike pozvao da ostanu vjerni ostavštini kao potomci “velikog, prosvijetljenog ruskog carstva”, spominjući kao uzore dvoje navedenih vladara.
Ma koliku važnost njih dvoje imali za Ruse i njihov nacionalni ponos, kod ruskih susjeda njihovo spominjanje izaziva gorak okus, a posebice kod Ukrajinaca i Poljaka u sadašnjim ratnim okolnostima.
>Ukrajinski grkokatolici razočarani nakon susreta pape Franje i patrijarha Kirila
Oleg Nikolenko, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je da je “vrlo nesretno da ruske velike državne ideje, koje su zapravo uzrok kronične ruske agresije, svjesno ili nesvjesno dolaze iz papinih usta, čija je misija, smatramo, upravo otvoriti oči ruske mladeži kako bi vidjela katastrofalne poteze sadašnjeg ruskog vodstva”.
Čelnik Grkokatoličke crkve u Ukrajini, veliki nadbiskup kijevsko-halički Svjatoslav Ševčuk, izjavio je pak da su riječi pape Franje izazvale “veliku bol i strah”, jer Petar i Katarina za Ukrajince predstavljaju utjelovljenje ruske agresivne politike.
Oni su “najgori primjer ekstremnog ruskog imperijalizma i nacionalizma”, rekao je nadbiskup, dodavši: “Bojimo se da će neki te riječi shvatiti kao ohrabrenje ovog nacionalizma i imperijalizma, koji je pravi uzrok rata u Ukrajini”.
Neki su doista te riječi tako i shvatili. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov vrlo je zadovoljan papinom porukom.
>Papa zaplakao moleći Gospu za Ukrajinu: ‘Prenosim ti molitve ljudi te mučeničke zemlje’
“Papa poznaje rusku povijest i to je vrlo dobro”, rekao je Peskov, pojasnivši kako je papina poruka u skladu s naporima ruskog vodstva i njegovim viđenjem povijesti.
Kad je riječ o kritici iz Ukrajine, ovo nije prvi put da su Ukrajinci nezadovoljni papinim istupima. U posljednjih godinu i pol u više su navrata od njega bezuspješno tražili da jasno osudi rusku agresiju.
Ukrajina unatoč tome pokazuje razumijevanje za papinu poziciju, posebice nakon što je nedavno imenovao kardinala državnog tajnika Pietra Parolina svojim posebnim mirovnim izaslanikom i povjerio mu brigu za napore u cilju postizanja mira između Ukrajine i Rusije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa