Da je Željko Komšić izabran predominantno bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH vidljivo je iz rezultata izbora po izbornim jedinicama objavljenim na službenim stranicama Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, nakon prebrojanih 85 posto glasova, javlja Hrvatski Medijski Servis.
> Visoki predstavnik u BiH Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava! Što to znači za Hrvate?
Željko Komšić tako je u Kalesiji u kojoj živi, po rezultatima popisa stanovništva iz 2013., svega 20 Hrvata, ili 0,061 posto i 32. 227 ili 97,50 posto Bošnjaka dobio 2.559 glasova, a Borjana Krišto 23 glasa.
S druge strane u Širokom Brijegu gdje Hrvati čine 99,6 posto stanovništva (28.814) Krišto je osvojila 13.077 posto glasova, a Željko Komšić 52 ili 0,39 posto.
Slična situacija je i u drugim općinama u FBiH. Tamo gdje žive Hrvati za hrvatsku članicu Predsjedništva premoćno je pobijedila kandidatkinja HNS BiH Borjana Krišto, dok su za Komšića, koji bi po Ustavu trebao predstavljati Hrvate, gotovo isključivo glasovali Bošnjaci.
Šutalo: “Od Ustavnog suda BiH i Schmidta treba tražiti poništenje Komšićevog izbora za hrvatskog člana Predsjedništva”
“Bude li Željko Komšić ponovo, a nitko ne sumnja bošnjačkim glasovima, izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, mislim da ovlašteni predstavnici hrvatskog naroda trebaju uputiti priziv Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH i tražiti poništenje njegova izbora”, izjavio je glavni urednik Hrvatskog Medijskog Servisa Milan Šutalo.
“Presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić jasno kaže da izaslanici u nacionalnim klubovima Federalnog doma naroda i na svim drugim administrativnim razinama, a to znači i u Predsjedništvu BiH, moraju biti izabrani od naroda kojeg po Ustavu predstavljaju. Jasno je da hrvatski član Predsjedništva, po Ustavu treba predstavljati Hrvati, a on ih ne može predstavljati ako je izabran bošnjačkim glasovima”, objasnio je Šutalo gostujući u emisiji Izborna noć RTV Herceg Bosne.
Pozvao se i na slučaj kandidatkinje bošnjačke nacionalne manjine na Kosovu Adrijane Hodžić, čiji je izbor u Parlament Kosova poništio kosovski Vrhovni sud jer se utvrdilo da su za nju glasovali pripadnici srpske manjine na Kosovu.
“Ako bi Ustavni sud BiH odbio poništiti Komšićev izbor, on bi time pobio vlastitu presudu u predmetu Ljubić, a onda bi bilo jasno da BiH nema Ustavni već politički sud. Na kraju krajeva i Schmidt bi mogao poništiti Komšićev izbor u Predsjedništvo BiH. Ako može nametati i mijenjati zakone, poništavati ih, onda može i poništiti izbor Željka Komšića, tim prije jer je očito da je on protuustavan. A Schmidt je tu da štiti daytonski Ustav BiH”, zaključio je Šutalo.