Visoki predstavnik u BiH Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava! Što to znači za Hrvate?

Christian Schmidt, Visoki predstavnik BiH je nametnuo je po zatvaranju birališta u nedjelju navečer izmjene Izbornog zakona BiH!

Ove mjere imaju za cilj poboljšati funkcionalnost Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i osigurati blagovremenu provedbu rezultata izbora iz listopada 2022. godine, priopćeno je iz njegovog ureda.

Ovim mjerama utemeljuje se ambijent za daljnju izbornu i ustavnu reformu, uključujući i ispunjavanje obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela na putu integracije u EU i rješavanje konkretnih problema s kojima se ova zemlja suočava. Ove mjere također jačaju ustavne zaštitne mehanizme za konstitutivne narode koje su osigurali Daytonski mirovni sporazum i Ustav, uz istodobno sprječavanje zlouporabe ili paralize sustava.

Statement by High Representative Christian Schmidt on the Functionality Package: https://t.co/83P2sc9JVl via @YouTube

Tekst se nastavlja ispod oglasa

— OHR BiH (@OHR_BiH) October 2, 2022

Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje neizravno izabranih tijela.

Mjere iz ovog paketa:

• Unaprijediti odlučivanje u zakonodavnim tijelima tako što će oba doma Parlamenta Federacije biti obvezna razmatrati akte drugog doma u određenom vremenskom roku.
  Unaprijediti imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije BIH tako što će se institucije i pojedinačni zvaničnici obvezati kako će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom vremenskom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.
• Pomoći da se spriječi zlouporaba vitalnoga nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes.
• Osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnoga nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudaca tog suda.
• Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH. Ovom mjerom povećava se broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom ispravlja se najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda. Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Ovom mjerom povećava se i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen u vezi s ovim pitanjem i pitanjem primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio s Ustavom Federacije BiH.
• Osigurati blagovremen izbor izaslanika za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obvezu u zadatom vremenskom roku.
• Osigurati prijedloge za imenovanje predsjednika i potpredsjednike Federacije od strane klubova u Domu naroda spuštanjem praga potpore koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominirati u ponovljenim krugovima. Prvobitni prag od jedanaest glasova od 23 člana omogućava da svaki klub nominira maksimalno dva kandidata. U slučaju odsustva potpore jedanaest delegata, u narednim krugovima omogućit će se nominacija od strane sedam članova ili, nakon toga, od strane četiri člana, čime se osigurava predlaganje kandidata i promovira pluralizam.
• Unaprijediti transparentnost i ekspeditivnost u procesu potvrde listi kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, utvrđivanjem rokova i metoda glasovanja za liste u Zastupničkom domu Federacije BiH, te pojednostavljivanjem potvrđivanja u Domu naroda Federacije BiH.
• Pojasniti i zakonodavno utvrditi ograničenja u pogledu zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji, kako bi se potaklo stvaranje koalicija i spriječila prezastupljenost.
• Zahtijevati od parlamentarnih organa Federacije BiH da osiguraju sudjelovanje građana, uključujući i mlade, u zakonodavnim aktivnostima u Zastupničkom domu i Domu naroda.
• Jedna od mjera obvezuje ova tijela da utvrde procedure za razmatranje građanskih inicijativa kako bi se razvio odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.

Što to znači za Hrvate?

Dnevnik.ba izdvojio je glavne promjene.

Povećava se broj izaslanika u Domu naroda sa 17 na 23, pa će tako broj izaslanika po županijama u Federaciji bolje održavati ‘raspored’ i ‘brojnost’ svakog od konstitutivnih naroda, čime se djelomično provodi presuda Ljubić o legitimnom predstavljanju na svim administrativno-političkim razinama vlasti.

Važno je i da će se novi Schmitovi zakoni provoditi prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, odnosno da će se izaslanici iz županijskih skupština u federalni Dom naroda delegirati prema posljednjem važećem popisu stanovništva BiH.

Osigurava se ravnopravnost Hrvata pri izboru Vlade Federacije i samog Predsjedništva Federacije BiH – predsjednika i dvojice potpredsjednika; od donedavno umjesto 6 bit će potrebno 11 izlaslanika iz Kluba svakog naroda za izbor predsjednika i dva potpredsjednika.

Klub Ostalih se povećava sa 7 na 11 pri čemu svaka županija dobiva po jednog zastupnika iz reda Ostalih, a iz hrvatskih kantona sada idu dodatna 3 ostala.

Smanjuje se uloga predsjednika i potpredsjednika FBiH pri izboru sudaca Ustavnog suda Federacije BiH.