Ruska invazija na Ukrajinu iz zraka sa sjevera, istoka i juga: Desetci ciljeva pogođeni u manje od 24 sata

rusija
epa09775879 A handout still image taken from handout video made available by the Russian Defence ministry press-service shows Russian and Belarusian tanks attend the joint operational exercise of the armed forces of Belarus and Russia 'Union Courage-2022' at a firing range in Brest region of Belarus, 21 February 2022. The joint exercises of the military forces 'Union Courage-2022' of Russia and Belarus are held from 10 till 20 February. As specified in the Russian Ministry of Defense, the purpose of these exercises is to work out the tasks of 'stopping and repelling external aggression' during a defensive operation, as well as 'countering terrorism and protecting the interests of the Union State'. In Belarus, the holding of joint exercises was called a response to the 'continuing militarization' of European countries. President of Belarus Alexander Lukashenko allowed the recognition of the independence of the self-proclaimed Donetsk and Luhansk People's Republics (DPR and LPR) by Minsk. EPA/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS SERVICE HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

Rusija je pokrenula veliku invaziju na Ukrajinu iz tri glavna smjera. U manje od 24 sata pogođeni su desetci ciljeva, dok su se ruske trupe slijevale u Ukrajinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Invazija na Ukrajinu: Ruske snage ušle u Kijev, tenkovi na ulicama

Foto: Snimka zaslona, HRT

Napad iz zraka

Otprilike od 3 u noći čule su se eksplozije u mnogim gradovima diljem zemlje, jer su ukrajinska protuzračna obrana i druga vojna infrastruktura bili napadnuti. Analitičari kažu da udari iz zraka imaju za cilj očistiti put kopnenim trupama za ulazak.

Među metama bile su lokacije u Kijevu, Karkhovu, Odesi i Ivano-Frankivsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Napad sa sjevera

Foto: Snimka zaslona, HRT

Vjeruje se da su sa sjevera ruske trupe prešle granicu s Ukrajinom na trosmjernom spoju Ukrajine, Rusije i Bjelorusije, kod Senkivke.

Posljednjih tjedana veliki raspored ruskih vojnika okupio se u blizini Novije Jurkoviči i Troebortno, uključujući “cijelu 41. armiju”, prema Michaelu Kofmanu iz američkog Centra za pomorske analize.

Oklopne kolone, uključujući tenkove i višestruke raketne sustave, krenule su prema Černihivu, na izravnom putu za Kijev. Na društvenim mrežama već su objavljene snimke ulaska ruske vojske u Kijevu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Borbe se vode i na periferiji glavnog grada, dok ukrajinske snage pokušavaju povratiti zračnu bazu Antonov zapadno od grada, prenosi BBC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ruske zračno-desantne trupe također su preuzele kontrolu nad aerodromom Gostomel, ali je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao da će biti opkoljeni i slomljeni.

Raketni udar također je pogodio grad Brovari, istočno od Kijeva. Rusi su također zauzeli Černobil.

Napad s istoka

S istoka su došli izještaji da su ruski tenkovi stigli u Harkhiv, drugi po veličini grad u Ukrajini. Dijelovi grada su granatirani. Tijekom noći došlo je do velikih eksplozija u Donjecku, a slične eksplozije stigle su iz smjera Belgoroda preko granice, gdje su u srijedu zabilježena velika kretanja vojnika.

Ruska novinska agencija Interfax izvijestila da su separatisti koje podržava Rusija pokrenuli ofenzivu na grad Sčastia u Lugansku koji je pod kontrolom Ukrajine.

>Prof. Zlatko Miliša: Kako je lukavi Putin izigrao svjetske lidere?

Došlo je i do žestokih borbi oko grada Sumija, kod Harkiva.

Smatra se da u Donjecku i Lugansku ima oko 15.000 separatista koje podržava Rusija, a koji bi mogli pomoći u napredovanju Rusije. Ukrajina vjeruje da je brojka veća.

Napad s juga

Na jugu su trupe prešle s Krima na kopno, prema Hersonu, zauzevši Čongar i Novo Aleksejevku. Eksplozije su se tijekom noći čule u gradovima diljem regije, uključujući Odesu, Mariupol, Melitpol i Herson.

Ukrajinski dužnosnici kazali su da su se ruske trupe iskrcale u lukama Odesa i Mariupol. Proteklih dana Rusija je pozicionirala desantne brodove sposobne za raspoređivanje glavnih borbenih tenkova, oklopnih vozila i ljudstva, uz ukrajinsku obalu u velikom nagomilavanju vojske u Crnom i Azovskom moru.

Ukrajinske snage koncentrirane su na istoku Ukrajine, prema Donjecku i Lugansku,

Ben Barry, s Međunarodnog instituta za strateške studije, kaže da bi rusko napredovanje sjeverno od Krima moglo uspjeti odsjeći ukrajinske snage od Kijeva, nasukavši ih na istočnoj strani rijeke Dnjepar.

S ruskim trupama na istoku, u Donjecku i Lugansku, sjeverno u Rusiji i na zapadnoj obali Dnjepra, ukrajinske snage bi bile opkoljene.

Foto: Snimka zaslona, HRT

“Rusija je, a ne Zapad, ta koja se pokazala sposobnom konsolidirati vojne pobjede”

Samo Burja, sociolog i konzultant iz Zaklade Long Now i Instituta Foresight objavio je 23. veljače, nekoliko sati prije ruske invazije predviđanje nepovoljnog razvoja događaja ne samo za Ukrajinu već i za NATO.

“Rusija je izgradila svoju modernu vojsku kako bi odlučno pobijedila u kopnenim ratovima bez poraza iz zraka. Rusija također ima institucionalne kapacitete za stvaranje, održavanje, pa čak i anektiranje država.

Dok SAD i druge zemlje NATO-a koriste zračnu moć kao primarno sredstvo za isporuku vatrene moći, Rusija je izgradila svoju vojsku oko kopnenog teškog topništva.

Ruski topnički sustavi sada daleko nadmašuju i nadilaze zapadnjačke ekvivalente. Na kopnu, Rusija je broj 1. Zračni napadi još uvijek mogu uništiti kopnenu vojsku. Ali Rusija sada ima najgušće i najsofisticiranije sustave protuzračne obrane na svijetu. NATO sile ne žele riskirati gubitak skupih mlaznih lovaca ili nosača zrakoplova.

Sposobnost NATO-ovih zračnih snaga da ograniči ruski ekspanzionizam se smanjuje. Rusija je, a ne Zapad, ta koja se pokazala sposobnom konsolidirati vojne pobjede u političke i institucionalne, pretvarajući okupirane teritorije u države i stabilizirajući savezničke režime.

Rusija je sada spremna desetljećima mijenjati političke ishode vojnim sredstvima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.