U petak je počeo sastanak država Arapske lige, koja broji 22 države Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Već sam srdačan doček Assada od strane Saudijske Arabije, najvjernije saveznice SAD-a na tom području, znak je promjene geopolitičkih odnosa u ovom vrlo važnom dijelu svijeta. Saudijski princ prijestolonasljednik Mohamed bin Salman rukovao se s Asadom na početku skupa.
Povratak Sirije u Arapsku ligu još je jedan od poteza u nizu koji pokazuju da se na Bliskom istoku dešavaju tektonske promjene. Ovaj korak je dijametralno suprotan s američkim stavovima i nastojanjima i apsolutno u skladu s ciljevima Kine.
Bliski istok – jedno od važnih područja borbe za svjetsku dominaciju
Ako zagrebemo ispod površine dolazimo do zaključka da je Bliski istok jedno od igrališta gdje se igraju utakmice za svjetsku dominaciju. Košarkaškim žargonom rečeno, Kinin šesti igrač s tribina je Rusija i sedmi, onaj u sudijskoj odori Iran. Sirija i ostale Arapske zemlje su kao one važne lopte koje pogađaju koš u ključnim trenucima utakmice. Peking ne namješta utakmice, ali osmišljava strategiju tako da svaka lopta ide u njegov koš, piše federalna.ba
>Geopolitička preslagivanja: u Moskvi se održao ‘sastanak pomirenja’ Turske i Sirije uz prisutnost Irana
“Sirija je punopravna članica Arapske lige i od sada će imati pravo sudjelovati na svim događajima i u donošenju svih odluka Arapske lige”, priopćio je Ahmed abou el-Gheit, generalni sekretar Arapske lige.
12 godina suspenzije
Za ovu odluku je glasalo 13 članica koje su imale predstavnike na sastanku šefova diplomacija zemalja članica Arapske lige, od 22 ukupno. Dolazi nakon 12-godišnje suspenzije Sirije iz članstva u toj organizaciji koja je nastupila zbog krvavog gušenja uličnih protesta protiv vladavine Bašara el-Asada, koje je kasnije eskaliralo u građanski rat.
>Povratak Sirije u Arapsku ligu je Asadova pobjeda; Washington kritizira tu odluku
“Povratak Sirije u Arapsku ligu će pomoći da se izgradi konsezus za političko rješenje sirijske krize, posebno sa shvaćanjem da nakon 12 godina sirijski režim ne može biti zamijenjen i da vladine institucije trebaju biti sačuvane kako bi arapske zemlje mogle imati efikasnu ulogu u rješavanju sirijske krize. Arapske nacije mogu također imati aktivnu ulogu u ponovnoj izgradnji Sirije usred ekonomske krize. Države u regiji konačno su shvatile razornu ulogu Sjedinjenih Država i počele su graditi stabilne odnose među arapskim zemljama. Sirijsku krizu će riješiti države regije u međusobnoj saradnji i oslobođene volje koju im nameću Sjedinjene Države”, ističe politički analitičar iz Sirije Kinan Yousef.
Smanjenje utjecaja SAD-a na Bliskom Istoku
Jasno je smanjenje američkog utjecaja na Bliskom istoku. Čak ni veza dojučerašnjih bliskih suradnika Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije više nije tako jaka. S obzirom na činjenicu da Amerikanci podržavaju pobunjeničke snage u Siriji i svrgavanje Assada, jasno je da nisu pozdravile povratak Sirije pod okrilje Arapske lige. A to je kamen temeljac za normalizaciju odnosa među zemljama na Bliskom Istoku zbog njihovih interesa, a ne zbog interesa Zapada.
S druge strane, politički protivnici Sjedinjenih Država i Assadovi saveznici Kina i Rusija zadovoljni su promjenama u ovom dijelu svijeta koje bi mogle snažno utjecati na njihove buduće ciljeve. Iz Pekinga su promptno pozvali Amerikance da maknu svoje prste s Bliskog Istoka.
“O pitanjima na Bliskom Istoku treba odlučivati narod tog dijela svijeta. Povratak Sirije ispunjava težnju arapskog naroda i dobar je za jačanje i jedinstvo arapskih država, kao i za mir i stabilnost na Bliskom Istoku. Sjedinjene Države trebaju poštovati volju naroda, zaustaviti diplomaciju prisiljavanja, prestati podrivati dijalog i proces pomirenja u zemljama Bliskog Istoka, te prestati pokušavati da podijeliti Bliski Istok stvaranjem sukoba”, poručio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Kine Wang Wenbin.
Veliki interes Kine na Bliskom Istoku
Kineski interes na Bliskom istoku je ogroman. Najveći su uvoznici saudijske nafte, te s tom zemljom trguju s juanom kao platežnim sredstvom, a ne s dolarom. Peking svoj utjecaj širi na taj dio svijeta, baš kao i na afrički kontinent, čime slaže jednu po jednu ciglu u zid koji može Sjedinjene Države maknuti s uloge svjetskog hegemona. Rame uz rame s Kinom, taj zid gradi Iran koji je nedavno obnovio diplomatske veze sa Saudijskom Arabijom i koji zdušno podržava Assadovu vladu u Siriji. Nakon saudijsko-iranskog približavanja, saudijska državna televizija objavila je da Rijad raspravlja o mogućem nastavku konzularnih odnosa između SA i Sirije.
A potom je došla i odluka o vraćanju Sirije u Arapsku ligu. Jasno je odakle vjetar puše.
Rusija i Bliski Istok
Treća, ne manje važna karika u ovoj priči, svakako je Rusija.
“Mi vidimo svoj zadatak ne samo u političkom učvršćivanju ostvarenog napretka, nego i u utvrđivanju općih smjernica za dalje kretanje. Najbolji rezultat naše komunikacije mogao bi biti sporazum da se daju instrukcije stručnjacima da pripreme nacrt puta za sirijsko-tursku normalizaciju za sljedeći ministarski sastanak”, rekao je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Napori Rusije i Kine da se i Ankara vrati prijateljskim odnosima s Teheranom plod su geopolitičkih interesa. Kina želi stabilan Bliski istok i okolinu zbog ekonomske dominacije u tom dijelu svijeta koja će otvoriti put k Africi, a Rusija traži prijateljsku ruku odakle god bila pružena kako bi pokazala Zapadu, točnije Sjedinjenim Državama da su sankcije zbog rata u Ukrajini uzaludan pokušaj da je se izolira od svijeta.
Čini se da i jednima i drugima ide od ruke, budući da nema sumnje da bliskoistočne zemlje teže uspostavi snažnije međusobne odnose.
Turska i Sirija
Svjesni su lideri na Bliskom Istoku slabljenja američkog utjecaja i jačanja utjecaja Kine. Samim tim i turski predsjednik Erdogan, kako prognoziraju analitičari, čeka novu pobjedu na izborima, pa da uz posredovanje Moskve i Teherana obnovi prijateljstvo sa sirijskim predsjednikom kojem je okrenuo leđa na početku sukoba u njegovoj zemlji i podržao pobunjeničke snage.
“Taj se sastanak sigurno neće održati prije konačnih rezultata turskih predsjedničkih izbora zbog Erdoganovog straha da oporba njegovo pomirenje s Assadom, ne proglasi krahom njegove sirijske politike. Ponovnom uspostavljanju prijateljskih odnosa sa sirijskim predsjednikom teži i sama oporba, svjesna, kao i Erdogan, realnosti i mogućih štetnih posljedica po Tursku ako po pitanju Sirije ostane izolirana i od arapskog svijeta i od Irana. Podsjećam da je u arapskom svijetu već duže vrijeme, nakon što je postalo jasno da je Assad uz pomoć ruske vojne intervencije postao pobjednik građanskog rata u Siriji i da ga neće biti moguće svrgnuti oružanim putom, rasla spoznaja o nužnosti obnove odnosa sa Sirijom i njenom povratku u Arapsku ligu.
To je bilo dodatno motivirano činjenicom o neugodnosti nesrazmjerno velikog utjecaja Irana na vladu u Damasku koje je uslijedilo nakon arapske izolacije Sirije, uz posljedično jačanje utjecaja Teherana i na Siriji susjedni Libanon kroz tamošnju šijitsku etničku sastavnicu i moćni Hezbollah”, kaže Zoran Meter, glavni urednik i analitičar portala geopolitika.news.
Zaključak o interesima
I bliskoistočne zemlje, i SAD i Rusija i Kina i Iran – svi imaju svoje velike interese u cijeloj ovoj priči. Osim već nabrojanog, važan čimbenik je nastavak regionalnih projekata i uspostavljanje novih koji su nemogući ili nepotpuni bez Sirije, a koji će arapski svijet učiniti jačim igračem na geopolitičkom igralištu.
Kad tome dodamo podršku moćnih sila kakve su Rusija, Kina i Iran, sve češće trgovanje na globalnim tržištima izvan dolarskog sistema i političko buđenje Afrike, dolazimo do točke u kojoj Sjedinjene Države imaju sve manje prostora za manevre kako bi ostale na poziciji svjetskog policajca.
Povijest nas je naučila kako se Amerikanci obračunavaju s ovakvim, tzv. projektima, no sve ove zemlje zajedno, koje se na neki način grupiraju kako bi realizirale ideju multipolarnog svijeta su ipak značajno jača sila nego što je svojevremeno bio Irak, kada je Sadam Husein javno obznanio da će stvoriti posebnu valutu za trgovinu svojom naftom.
Mnogi od nas se sjećaju razloga koji su nastali preko noći da se Irak uništi. U ovom slučaju, kao zaključak možemo iskoristiti jednu modificiranu narodnu – Gdje juan vrti tu dolar neće!
Tekst se nastavlja ispod oglasa