Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine potvrdilo da je 26. lipnja podnesena prijava protiv pet osoba zbog kaznenog djela ratnoga zločina protiv ratnih zarobljenika te organiziranja i poticanja na izvršenje genocida i ratnih zločina koja su počinili na području SR Slovenije, 1991. godine, piše Hrvatski tjednik od četvrtka.
> Beogradska Politika: ‘Srbijanski odvjetnik prijavio Krstičevića zbog ratnog zločina’
> Jasna poruka Srbiji od SAD-a: General Krstičević primljen u Hall of Fame!
Beogradska Politika na mrežnim je stranicama samo dan poslije prijave izvijestila da je odvjetnik Dušan Bratić podnio kaznenu prijavu protiv bivšega slovenskog predsjednika Milana Kučana u kojoj ga sumnjiči za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i genocid te razbijanje SFRJ. Kaznenom prijavom obuhvatio je i Janeza Slapara, nekadašnjega načelnika Republičkog štaba Teritorijalne odbrane (TO), Franca Anderliča, zapovjednika TO slovenske Južnoprimorske pokrajine te još trojicu neposrednih izvršitelja navodnoga zločina.
Njih sumnjiči da su kršili pravila međunarodnog prava iz Ženevske konvencije za vrijeme oružanog sukoba, koji je trajao od 27. lipnja do 7. srpnja 1991. godine na teritoriju Slovenije, između JNA i Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na jednoj strani, i oružanih sastava TO Slovenije i Narodne zaštite, na drugoj strani. Milan Kučan tada je bio slovenski predsjednik i zapovijedao je oružanim postrojbama, pa ulazi u red, kako tvrdi Bratić, glavnih ratnih zločinaca u razbijanju Jugoslavije.
Milan Kučan smatra da takva vijest ne zaslužuje ozbiljan komentar. “Tvrdnje objavljene u beogradskoj Politici potpuno ignoriraju povijesni kontekst procesa koji su bili uzrok za raspad Jugoslavije i tragedije do kojih su doveli”, napisao je Kučan u izjavi za medije, dodavši kako je uvjeren da promišljanje o tome razdoblju, pa i cjelovite ocjene tadašnje politike Srbiju još čekaju, da bi ona mogla napraviti ozbiljan korak naprijed prema članstvu u Europskoj uniji. “Optuživanje drugih bijeg je od vlastite odgovornosti, a što se tiče moje odgovornosti, o tome će suditi povijest”, naveo je prvi slovenski predsjednik.
Prijava srbijanskome tužiteljstvu odnosi se na ubojstva 44 i ranjavanja 184 pripadnika JNA. Tužiteljstvo za ratne zločine će u skladu s odredbama srbijanskog Zakona o kaznenom postupku, kako je izvijestio Vasilije Seratlić, zamjenik tužitelja i glasnogovornik tužiteljstva, poduzeti sve radnje u svrhu postupanja po toj kaznenoj prijavi. Po njegovim riječima, srbijansko tužiteljstvo poduzelo je procesne radnje i po prošlogodišnjim prijavama odvjetnika Bratića za navodne zločine u Hrvatskoj tijekom operacije „Oluja”, na Petrovačkim cestama, protiv tadašnjega zamjenika zapovjednika Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, zapovjednika eskadrile i pilota, zatim protiv dvojice hrvatskih pilota koji su navodno raketirali izbjegličku kolonu u mjestu Svodna kod Dvora na Uni te protiv ministra obrane Damira Krstičevića, nekadašnjega zapovjednika 4. gardijske brigade Hrvatske vojske, koja je u rujnu 1995. godine, navodno sudjelovala u raketiranju kolona srpskih izbjeglica u mjestu Bravnice kod Jajca. Skupina pravnika, kako piše Politika, sprema se osnovati Centar za dokumentiranje ratnih zločina u Sloveniji i Hrvatskoj.
Podsjetimo, Damir Krstičević tijekom Domovinskoga rata bio je zapovjednik 115. brigade HV-a tzv. Imotske i zapovjednik 4. gardijske brigade, a sudjelovao je u operacijama Maslenica, Zima ’94., Ljeto ’95., Oluja, itd.
Nakon rata postaje zapovjednik 5. zbornog područja, odakle je upućen na jednogodišnje školovanje u američku ratnu školu kopnene vojske, koju je završio s odličnim rezultatom, potom postaje zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH.
Zbog toga što je bio supotpisnikom Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti od 28. rujna 2000. godine, ondašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio.
Dana 22. svibnja 2018. godine Krstičević je primljen u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole Kopnene vojske SAD-a, International Fellows Hall of Fame, US Army War College.
Podsjetimo također da je u Hrvatskoj do sada pronađeno 150 masovnih i oko 1200 pojedinačnih grobnica sa žrtvama srpskih zločina u Domovinskom ratu (prema podatcima Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja RH, do kraja 2017. iz masovnih, pojedinačnih i zajedničkih grobnica ekshumirani su posmrtni ostaci 5131 osobe, od kojih su završno identificirani posmrtni ostaci 4196 osoba ili 81,7%).
Tekst se nastavlja ispod oglasa