Bivši američki državni tajnik u Davosu pledirao je da se Rusiji omogući častan uzmak iz agresivnog rata koji je pokrenula u Ukrajini, kako je se ne bi trajno gurnulo u zagrljaj Kine i time trajno narušila europska stabilnost. Sjećam se kada je negdje usred rata u BiH i pregovora koji nisu vodili nikamo Henry Kissinger objavio svoju dijagnozu, prognozu i svoj prijedlog rješenja. Dijagnoza je bila da je BiH nastala kao umjetna (geo)politička tvorevina i da je kao država neodrživa, piše Višnja Starešina u kolumni za Lider.
Što je za BiH predlagao Kissinger?
Prijedlog je bio da se BiH podijeli na tri nacionalne države, nakon čega će muslimanska/bošnjačka država postojati kao država, a srpska i hrvatska, budu li to željele, pripojit će se svojim nacionalnim državama.
Zbog svojeg prijedloga, koji je u sljedećih dvadesetak godina ponovio još nekoliko puta, Kissinger je bio kritiziran više nego ovih dana, kad je slično, grubo realgeopolitičko rješenje u Davosu predložio za Ukrajinu: da je samo ostarjeli (već tada!!!) umirovljeni bivši državni tajnik, cinik bez emocija, da priznajući rezultate agresije i etničkog čišćenja izdaje temeljna moralna načela međunarodne politike koja si je nakon Drugoga svjetskog rata svečano obećala ‘nikad više’, kao i temeljne međunarodne ugovore o nepromjenjivosti granica silom…
Kritike Kissingerova prvog ‘nemoralnog prijedloga’ za BiH bile su vrlo oštre iako je ratni sukob u BiH bio tek regionalne naravi, kao i svi ratni sukobi u procesu raspada bivše Jugoslavije.
Nije se, poput rusko-ukrajinskog sukoba, izravno ticao globalne sigurnosti i stabilnosti, nije se ticao globalne prehrambene i energetske opskrbe. Zato se i moglo tri godine diplomatski debatirati i moralizirati nad ratom u BiH, ne čineći praktički ništa.
No s obzirom na to da rusko-ukrajinski rat ima globalne posljedice (pitanje grijanja i hrane već sljedeće zime), naoko drastičan prijedlog H. Kissingera koji podrazumijeva i djelomično priznavanje rezultata ruske agresije (Krim) međunarodno je dočekan s prešutnim razumijevanjem.
‘Jedino je Zelenski baš oštro kritizirao Kissingerov prijedlog’
Zapravo, jedino je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski baš oštro kritizirao Kissingerov prijedlog koji pledira da se Rusiji omogući častan uzmak iz agresivnog rata koji je pokrenula u Ukrajini, kako je se ne bi trajno gurnulo u zagrljaj Kine i time trajno narušila europska stabilnost.
No, i Zelenski zna, ili mu je rečeno, da dolazi vrijeme za uspostavu primirja i početak ozbiljnih rusko-ukrajinskih pregovora. On samo nastoji u te pregovore ući s maksimalističkim zahtjevima.
A osobito taj trenutak osjeća H. Kissinger. Unatoč mnogim kritikama, Kissingerov prijedlog iz Davosa zapravo i treba promatrati kao najavu da rusko-ukrajinski sukob ulazi u novu fazu i da dolazi vrijeme za ozbiljne pregovore, koji će podrazumijevati kompromise s obje strane.
Rat u kojem nitko ne može pobijediti
Tajming za početak pregovora određuje trenutačni ratni rezultat, ali i širi geopolitički rezultat tog rata. Putin je rat u Ukrajini izgubio već u prvome tjednu, kada je nije uspio pokoriti. I u kasnijim tjednima, kada je nije uspio prepoloviti na Dnjepru. S druge strane, Zelenski ne može sasvim pobijediti.
Jer, Ukrajina ne može vojno uzeti Krim, koji su Rusi i prije aneksije 2014. zbog njegove strateške važnosti pretvorili u svoju utvrdu. Ali može u nastavku rata nepovratno izgubiti cijeli Donbas, na koji se sad usredotočila ruska ofenziva.
Putinova invazija na Ukrajinu uspjela je ujediniti EU, znatno osnažiti i proširiti NATO, SAD je osigurao vodstvo u obrambeno-sigurnosnoj politici Europe, razotkriveno je njemačko-francusko energetsko koketiranje s Putinom koje je cijelu Europu, a osobito istočnu Europu učinilo njegovim taocem.
Ali nastavak rata prijeti razbijanjem tog jedinstva i uistinu, kao što Kissinger upozorava, gura Rusiju u trajni kineski zagrljaj, a svijet u veliku energetsku i prehrambenu krizu i u sigurnosni disbalans.
Izvjesno je da ovaj rusko-ukrajinski rat ne može završiti bilo čijom jednoznačnom vojnom pobjedom i da će dijelovi ukrajinskog teritorija dugo ostati sporni – izvjesno Donbas. Ne vjerujem da će se od Zelenskog tražiti izričito odricanje od Krima.
Ali to će biti smisao. Izvjesno je također da Vladimir Putin ne može biti taj s kojim će se završiti pregovori (možda mogu započeti) i potpisati mir. Jer za završetak rata potrebno je barem do sljedeće geopolitičke etape staviti točku na projekt ruskog svijeta zbog kojeg je invazija pokrenuta i zaštititi druge ruske države-susjede. Ali budućnost Vladimira Putina je unutarnje rusko pitanje. I u danom trenutku ruski će vojni i obavještajni establišment vjerojatno pronaći rješenje. I između potpore gubitniku Putinu i budućnosti Rusije izabrati – budućnost Rusije, piše Starešina za Lider.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
, naoko drastičan prijedlog H. Kissingera koji podrazumijeva i djelomično priznavanje rezultata ruske agresije (Krim) međunarodno je dočekan s prešutnim razumijevanjem.){kind=link}