Moskovski patrijarh Kiril uputio je rođendansku čestitku Vladimiru Putinu na svoj način: pozvao je vjernike da dva dana mole za zdravlje ruskog predsjednika. Istoga dana Putinu je “čestitku” za 70. rođendan, nakon njegove odluke o aneksiji Donjecka i Luganska, poslala Europska komisija – kao pojačani, osmi krug EU sankcija. Formalni zamjenik predsjednika ruskog vijeća za nacionalnu sigurnost i stvarni vječiti Putinov mali od kužine Dimitrij Medvedev je kao odgovor na nove europske sankcije najavio da bi one “mogle biti dobar razlog da konačno razmotrimo sve odnose s državama koje ih nameću”, piše Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju.
> Ruski ronioci kreću u istraživanje eksplozije na Krimskom mostu: Desetci stradalih u granatiranju Zaporižja
> Eksplozija na Krimskom mostu: Ukrajinci poručuju – Ovo je početak
”Mi uistinu i ne trebamo diplomatske odnose. Vrijeme je da stavimo bravu na ta veleposlanstva”, poručio je Medvedev, najavljujući mogućnost da Putin i formalno izolira od Zapada sebe i Rusiju, a nakon što je Zapad stvarno izolirao njega.
Putin uistinu nema razloga za rođendansko slavlje
Vladimir Putin uistinu nema razloga za rođendansko slavlje. Njegova vojska u Ukrajini trpi strateške poraze (Harkov, Herson), pokazuje se kao zastarjeli, neprilagodljivi, doktrinarno i strateški inferiorni tigar od papira, s logistikom koja se raspada, tehnikom koja je funkcionirala na vojnim paradama, s demotiviranom vojskom koja bježi s bojišnice i vojnim obveznicima koji bježe od mobilizacije…
(…)
Unutarnja stvar
Za razumijevanje Putinove vladavine, njegova uspona i (nadolazećeg) pada, dobro je pročitati najnoviju knjigu “Bitka za Ukrajinu: Treći svjetski rat?”, koju su nedavno objavili Jurij Felštinski, rusko-američki povjesničar, istraživač povijesti KGB-a i ukrajinski povjesničar Mihajlo Stančev (Hrvatsko izdanje objavila je Stilus knjiga). Feltišinski je, baš kao i njegov sunarodnjak Gari Kasparov, godinama prije Putinove otvorene agresije na Ukrajinu (koju je predvidio), ukazivao na diktatorsku prirodu i osobnu beskrupuloznost Putinove vladavine, pozivajući Zapad da ga zaustavi.
U novoj knjizi Feltišinski ukazuje u kojoj je mjeri vladar Putin ne samo klasični ruski diktator, već je i sredstvo preko kojeg je nekadašnji KGB, današnji FSB, nakon Jeljcina preuzeo (političko i ekonomsko) upravljanje ne samo Rusijom, već i Ukrajinom i drugim bivšim sovjetskim republikama. Vrlo je vjerojatno da će i Putinov nasljednik biti odabran na sličan način, u strukturama ruske duboke države nakon njihovih unutarnjih obračuna (slično međusobnom unutar-srpskom obračunu nekadašnjeg KOS-a i UDBE u predvečerje vladavine Slobodana Miloševića).
Serija iznenadnih i nerazjašnjenih smrti
Serija iznenadnih i nerazjašnjenih smrti među ruskim oligarsima jedan je od pokazatelja tih previranja. Za Zapad i buduću europsku stabilnost bilo bi važno da u tom nadmetanju unutar ruske duboke države pobijedi struktura koja će shvatiti da dugoročno Rusiji prijeti veća opasnost s Istoka (Kina) i iznutra (gospodarska i demografska kriza), negoli sa Zapada.
A Putinova završnica bit će unutarnja ruska stvar. Ruski namjesnik u okupiranom ukrajinskom Hersonu zasad je pozvao samo svog ministra obrane Sergeja Šojgua da povuče potez. Odnosno okidač. Ili da skoči, kao oligarh, zaključuje Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju.
Članak u cijelosti pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji.
> Starešina: ‘Stepinac je bio stožerni lik otpora komunizmu u cijeloj okupiranoj Europi’
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa