Početkom ožujka, nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, u Švedskoj i Finskoj provedene su ankete o ulasku u NATO. U obje države, većina stanovnika dala je pozitivno mišljenje o učlanjenju u vojno-obrambeni sjevernoatlantski savez. Već početkom travnja, američki dužnosnici procijenili su da bi NATO u lipnju mogao dobiti dvije nove članice – Švedsku i Finsku, koje su do tada uglavnom njegovale neutralni status.
Rusija je zaprijetila navedenim zemljama da će požaliti ulazak u NATO, a hrvatski predsjednik Zoran Milanović tvrdio je da će blokirati pozivnicu za njihov ulazak u savez. “Ako Cipar može staviti veto na sankcije Lukašenku dok se ne riješi problem s Turskom oko eksploatacije plina, kako Hrvatska ne bi mogla ovo napraviti? Ja ću kao predsjednik države koji predstavlja Hrvatsku na Summitu NATO-a staviti veto na pozivnicu, to je ono što ja mogu”, govorio je Milanović u svibnju.
>Dr. sc. Runjić o Erdoganovu istupu: ‘Turska je već jednom blokirala ulazak Cipra u NATO savez zbog vlastitih interesa’
Milanović je isticao da tu priliku treba iskoristi kako bi se riješilo pitanje biračkih prava Hrvata u BiH, a u uz to je tvrdio da bi ulazak Finske i Švedske u NATO predstavljao iracionalnu provokaciju jake Rusije. Ipak, iako su Milanovićeve prijetnje ostale samo na riječima, ruski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je privremeno blokirao pozivanje Finske i Švedske u NATO sve do kraja lipnja, kada je ugovorom dogovoreno ispunjavanje njegovih uvjeta.
Izručenja “terorista”, prestanak podrške Kurdima i dozvola prodaje oružja
Naime, Finska i Švedska su se složile da će spriječiti aktivnosti (Kurdistanske radničke stranke) PKK te da ne podržavati tzv. “Guleniste” predvođene Fethulahom Gulenom kojeg Erdogan smatra odgovornim za pokušaj propalog državnog udara. Žrtve Erdoganovih uvjeta bit će i Stranka demokratske unije sirijskih Kurda (PYD) i Jedinice narodne zaštite (YPG) – za koje Ankara inzistira da su produžetak PKK-a.
Naime, Erdogan traži izručenje 73 osobe iz gorenavedenih frakcija koje Turska smatra terorističkim organizacijama, a samo u Švedskoj živi oko 100.000 kurdskih izbjeglica. Treba imati na umu da je Erdogan za sada dao zeleno svjetlo za slanje pozivnice, a hoće li poziv biti ratificiran u turskom parlamentu ovisit će o tome hoće li Finska i Švedska izvršiti svoja obećanja.
Prošlog studenog, švedski vladajući socijaldemokrati obećali su produbiti svoju suradnju s PYD-om, ljevičarskom strankom sirijskih Kurda. Do te suradnje je došlo jer premijerka nije mogla stvoriti parlamentarnu većinu za svoju manjinsku vladu. Tada je švedska vladajuća koalicija s Aminom Kakabaveh koja je u zamjenu za svoju podršku tražila privrženost kurdskim ciljevima.
Pitanje je hoće li se koalicija u Švedskoj održati do ulaska u NATO, a uz sve to, Finska i Švedska obećale su ukinuti embargo na prodaju oružja Turcima i proširiti njihovu podršku Turskoj kada je u pitanje nacionalna sigurnost.
Bidenovi ustupci
Isto tako, Turska je zatražila kupnju 40 starijih vojnih lovaca – F-16, ali moderniziranih – plus komplete za modernizaciju za još 80 F-16. Američki predsjednik Joe Biden i formalno je objavio da Sjedinjene Američke Države podržavaju prodaju borbenih zrakoplova F-16 Turskoj i da je uvjeren da se može dobiti odobrenje Kongresa potrebno za prodaju.
Konačno, i glavni tajnik NATO-a najavio je ukidanje sankcija Turskog glede nabave oružja.