Granatirati grad u kojem si donedavno živio, imao susjede, prijatelje, poznanike i svoj život doista je rijetkost u svijetu. No, u Domovinskom ratu se to događalo gotovo stalno: veliki broj Srba koji je otišao iz velikih gradova okrenuo je cijevi topova na ljude s kojima su do jučer dijelili dobro i zlo.
Jedan od njih je i viceadmiral JNA Mile Kandić, koji je naredio granatiranje Splita – grada koji mu je dao stan, beneficije, gostoprimstvo, susjede i život. No, taj zločinac je ipak naredio ubijanje istih i granatiranje grada.
U Herceg Novom, Crna gora, umro je viceadmiral JNA Mile Kandić (84) i to bez odslužene kazne za zločine protiv civilnog stanovništva. Naime, još 1992. godine osuđen je na 15 godina, što je Vrhovni sud RH poslije promijenio u 20 godina zatvora.
Mile Kandić, rođen u Konjicu u BiH, živio je prije rata u Splitu u Končarevoj ulici (danas Pojišanska), a početkom rata u Hrvatskoj bio je zapovjednik Komande Vojnopomorske oblasti JNA. Osim njemu, suđeno je – svima u odsutnosti – trideset dvojici oficira JNA, ponajviše mornarice i KOS-a.
Proglašeni su odgovornima za smrt petero civila i 22 ranjena, kao i materijalnu štetu na civilnim, stambenim i gospodarskim objektima u visini od 32 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.
Proglašeni su krivima zbog toga što su u razdoblju od 14. rujna 1991. do 28. siječnja 1992. na području Splita, Trogira, Kaštela, Solina, Brača i Ploča uz upotrebu oružane sile i terora prema civilima i njihovoj imovini, te u kasnijim sukobima s obrambenim snagama RH, sudjelovali u okupaciji Hrvatske i stvaranju velike Srbije, blokirali su luke, te zapovijedali otvaranje vatre po gradovima i naseljima.
“Napad na Split – Preokret u ratu na moru: Jadran više neće trpjeti blokade“, naslov je teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji 16. studenog 1991., dan nakon napada na grad Split.
Bojevi u Splitskom i Korčulanskom kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama Jugoslavenske ratne mornarice u Domovinskom ratu. Tom je pobjedom Hrvatska ratna mornarica deblokirala sve hrvatske luke, osim Dubrovnika.
Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene pomorske blokade, na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema Dubrovniku koju su još uvijek kontrolirali brodovi JRM-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u Dubrovnik. Stoga je težište bojnih djelovanja HRM-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog bojišta na njegov južni dio.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
