Znanstveni časopis Hrvatskog instituta za povijest na engleskom jeziku „Review of Croatian History“ objavio je članak dr. sc. Andrijane Perković Paloš s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu pod naslovom: „Pokušaji difamacije Hrvatske kao antisemitske države 1990-ih: Operacija ‘Labrador’“. U radu Perković Paloš objašnjava tko je i zašto pokrenuo tu operaciju, kako je ona odjeknula u javnosti, te kako se hrvatska država postavila prema tom terorističkom činu Kontraobavještajne službe (KOS) Jugoslavenske narodne armije (JNA). Članak je u cijelosti dostupan ovdje.
> 19. kolovoza 1991. Operacija ‘Labrador’ – bombaški napadi KOS-a protiv mlade Hrvatske
U uvodu, Perković Paloš piše: „Dana 19. kolovoza 1991., tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku, postavljena su i aktivirana dvije eksplozivne naprave na vratima Židovske općine te u židovskom dijelu groblja Mirogoj u Zagrebu. Taj teroristički čin bio je manipulativna operacija, kasnije nazvana “Labrador“, koju je izvela Kontraobavještajna služba Jugoslavenske narodne armije s ciljem optuživanja Hrvatske za porast antisemitizma i prikazivanja hrvatskih vlasti kao “profašističkih“. Hrvatsko vodstvo oštro je osudilo napad te izrazilo solidarnost i potporu židovskoj zajednici u Hrvatskoj organiziranjem i sudjelovanjem na prosvjednom skupu“.
> Višnja Starešina: Tajna veza labradora i svastike
Cilj operacije Labrador – stigmatizacija neovisne Hrvatske
U zaključku stoji sljedeće: „Prema Jenkinsovoj kategorizaciji glavnih strateških razloga za operacije čiji su ciljevi manipulacija i difamacija, teroristički čin “Labrador” primjer je operacije čiji je cilj bio stigmatizacija hrvatskih vlasti, hrvatske države i hrvatskog naroda općenito, te diskreditacija same ideje bilo kakve slobodne i neovisne Hrvatske, kako je izjavio jedan od počinitelja.
Da je taj cilj djelomično ostvaren, odnosno da je ugled Hrvatske narušen, vidljivo je iz reakcija nekih međunarodnih institucija, opisanih u tekstu. Brze reakcije hrvatskih vlasti, političkih stranaka, nevladinih institucija, medija i javnosti, koji su prisustvovali prosvjednom skupu, pokazale su solidarnost i potporu hrvatskih vlasti i javnosti židovskoj zajednici.
> Hitrec: Da nemamo duboku državu i ovodobne labradore, moglo bi biti savršeno
Tuđman je često kritički govorio o ustaškoj vlasti
Međutim, neki intelektualci tog vremena tvrdili su da su hrvatske vlasti same pridonijele svojoj stigmatizaciji jer se nisu jasno distancirale od ustaškog pokreta, iako konkretni dokazi za takve tvrdnje nisu bili predstavljeni. S druge strane, različiti izvori pokazuju da su predsjednik Tuđman i hrvatska Vlada često kritički govorili o ustašama i osuđivali svaku ekstremističku pojavu u Hrvatskoj.
Glavno ograničenje ovog istraživanja je mogućnost postojanja drugih neobjavljenih arhivskih dokumenata koji bi omogućili dublji uvid i time temeljitiju i detaljniju analizu operacije “Labrador”. Također, uvid u židovske medije otkrio bi utjecaj tog terorističkog čina na židovski svijet i u kojoj mjeri je taj događaj oštetio imidž novoosnovane Republike Hrvatske“.
Tko je Andrijana Perković Paloš?
Andrijana Perković Paloš (Split, 1988.) doktorirala je interdisciplinarne humanističke znanosti (polje povijest) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje je vanjska suradnica i poslijedoktorandica. Sudjelovala je na dva projekta Obzor 2020 o znanstvenoistraživačkoj čestitosti.
Fokus njezinog istraživanja su kontroverzna i osjetljiva pitanja iz suvremene povijesti kao i teme koje se tiču odnosa Hrvata i Židova. Autorica je knjige „Vlada demokratskog jedinstva“ (2020.) te nekoliko znanstvenih članaka i poglavlja u knjigama. Posebno su važni članci koji su na engleskom objavljeni u znanstvenom časopisu Sveučilišta u Splitu ST-OPEN: „Croatian leadership and Jews in the 1990s“ („Hrvatska vlada i Židovi 1990-tih“) i (s dr. Antom Nazorom) „Analysis of the reasons for the departure of a part of the Serb minority from Croatia during Operation Storm in August 1995“ („Analiza razloga zbog koji je dio srpske manjine u operaciji ‘Oluja’ napustio Hrvatsku u kolovozu 1995.“).
> Donosimo odgovor dr. sc. Ante Nazora na prozivke Inicijative mladih za ljudska prava
Izvor: narod.hr
