Site icon narod.hr

UN-ov izvjestitelj zabrinut zbog mogućeg Assangeova izručenja SAD-u: ‘Ne poštuju zabranu mučenja’

Foto: Fah

UN-ov izvjestitelj za mučenje izrazio je u petak bojazan da osnivač Wikileaksa Julian Assange neće imati pravedno suđenje u Sjedinjenim Državama koje su zatražile njegovo izručenje zbog informatičkog hakiranja, a vijest o uhićenju zasad je komentirao potpredsjednik SAD-a Mike Pence.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

SAD optužio osnivača WikiLeaksa Assangea za urotu

Nils Melzer, koji je i profesor međunarodnog prava, ocjenjuje da Ekvador nije poštovao Assangeova “proceduralna prava” kada mu je ukinuo azil koji je uživao sedam godina u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu.

“Mi, zajednica branitelja ljudskih prava, jako smo zabrinuti za temeljna prava gospodina Assangea”, rekao je Melzer.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Jako smo zabrinuti jer se bojimo da ta prava neće biti poštovana kada bude izručen u Sjedinjene Države. Ponajviše me brine mogućnost da bi mogao biti izručen Sjedinjenim Državama gdje je riječ o vrlo politiziranom slučaju”, rekao je.

(FOTO) Britanski ministar o uhićenju: ‘Assange nije junak’, SAD su zatražile izručenje

Bude li izručen u SAD, na Assangea “će se primijeniti zakon o pritvoru koji vrijedi u SAD-u”, a neki dijelovi te prakse “vrlo su problematični”, upozorio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Assangeovu slučaju “optužbe se odnose na nacionalnu sigurnost SAD-a. A u zadnjih desetak godine SAD se, nažalost, nije pokazao kao sigurna država kad je riječ o poštivanju zabrane mučenja” u sferi nacionalne sigurnosti, rekao je Melzer.

Assange je uhićen u četvrtak ujutro te je izveden pred Westminsterski sud koji ga je proglasio krivim za kršenje uvjeta privremenog puštanja na slobodu, kažnjivo jednom godinom zatvora. Lišen je slobode i odveden u Belmarsh,  strogo čuvani zatvor na jugoistoku Londona gdje se smještaju zatvorenici koji bude velik medijski interes, prema izvješću iz 2018.

Britanska policija objavila je da je Assange lišen slobode u skladu sa zahtjevom za izručenje SAD-u, te zbog kršenja privremenog puštanja na slobodu u Britaniji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukidanje ekvadorskog državljanstva, izgon iz veleposlanstva i zatim uhićenje koje je provela britanska policija “pokazali su da pravni propisi nisu bili poštovani”, rekao je Melzer.

“To jesu odluke koje neka država teoretski može donijeti. Međutim, u pravnoj državi, takve se mjere mogu donijeti u sklopu procedure u kojoj je moguć institut žalbe, a mi ovdje jasno konstatiramo da je sve provedeno skraćenim postupkom”, rekao je i upozorio “Sve to ne ulijeva povjerenje da će (Asangeova) prava biti poštovana tijekom budućeg sudskog postupka”.

Posebnim izvjestiteljima UN-a mandat daje Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda, ali oni ne govore u ime UN-a iako od svjetske organizacije primaju logističku pomoć.

Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet nije osudila uhićenje Australca, ali je njezina glasnogovornica Ravina Shamdasani rekla novinarima da Bachelet očekuje “od svih nadležnih vlasti da bdiju nad procesom kako bi Assange imao pošteno suđenje”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pence ustvrdio da Trump nije nikada podržavao WikiLeaks

Američki predsjednik Donald Trump nije komentirao uhićenje osnivača WikiLeaksa već je na pitanje novinara kratko odgovorio “Ne znam ništa o WikiLeaksu, to nije moja stvar” i uputio novinare da se obrate ministarstvu pravosuđa.

Ipak, u jeku predsjedničke kampanje 2016. Trump, tada nekretninski mogul, oduševljavao se WikiLeaksom koji je tada objavljivao hakirane poruke Johna Podeste, direktora kampanje Trumpove protoukandidatkinje Hillary Clinton iz demokratske stranke.

“WikiLeaks, obožavam WikiLeaks!”, napisao je tada Trump.

“Mislim da je predsjednik, kao što ste to i vi mediji, primatelj informacija”, rekao je Pence za CNN.

“No to nikako ne znači potporu organizaciji za koju znamo danas da je pridonijela širenju tajnih informacija o obrani Sjedinjenih Država”, rekao je Pence.

Assange se sklonio u ekvadrosko veleposlanstvo u Londonu bježeći pred američkim pravosuđem koje je zatražilo njegovo izručenje pošto je WikiLeaks objavio 250.000 diplomatskih depeša i oko 500.000 tajnih dokumenata o aktivnostima američke vojske u Iraku i Afganistanu.

To curenje informacija bez presedana neki su Amerikanci pozdravili, a drugi kritizirali kao blaćenje vojnih pothvata, no vlasti su osudile kao prijetnju po život američkih agenata na terenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version