Velika promjena međunarode geopolitike – kako Trumpov dolazak na vlast utječe na rat u Ukrajini?

Foto: fah

Proteklih dana svjedočili smo obnavljanju snažnih vojnih sukoba na istoku Ukrajine, poglavito u zoni grada Avdeevke, u blizini Donjecka. Pravo pitanje koje se u svezi najnovijeg zaoštravanja stanja na istoku Ukrajine mora postaviti jest ono – kome u ovom trenutku odgovara takav razvoj događaja?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon eskalacije sukoba stvari se po službeni Kijev nisu razvile u očekivanom smjeru, tj. izostale su oštre prozivke i upozorenja međunarodne zajednice ruskom državnom vrhu zbog njegove „krivnje“ za navedenu eskalaciju sukoba na ukrajinskom terenu. Štoviše, do sada pojedini, po pitanju simpatija prema post-majdanskim vlastima u Kijevu neupitni zapadni mediji, sumnju za najnoviju destabilizaciju stanja po prvi put usmjeravaju upravo na vladu u Kijevu i predsjednika Porošenka osobno.

Pojedini vojni analitičari čak tvrde da Ukrajina nastoji isprovocirati sukobe s Rusijom jer su zabrinute novom američkom politikom približavanja Rusiji.

Izostanak oštre međunarodne (zapadne) osude službene Moskve zbog najnovijeg pogoršanja stanja sigurnosti na ukrajinskom istoku ukazuje na činjenicu da se Rusija, usprkos pokušajima njezine opće političke izolacije i oštre sankcijske politike sa strane Zapada, definitivno uspjela iznova pozicionirati kao ponajvažniji subjekt, a ne objekt međunarodne politike, što joj je Obamina administracija namijenila, javno je definirajući kao slabu regionalnu državu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusko gospodarstvo već se u potpunosti adaptiralo uvedenim sankcijama, i bez obzira na sve gospodarske teškoće koje su još uvijek prisutne, posve je jasno kako sankcije nisu i neće postići učinak zbog kojeg su uvedene: formalno, zbog umiješanosti Moskve u unutarnja ukrajinska pitanja i pripojenje Krima, a u stvarnosti im je cilj bio destabilizacija unutarnjeg ruskog stanja i odlazak milom (izborima) ili silom (nasilnim svrgavanjem s vlasti od strane nezadovoljnog stanovništva) ruskog predsjednika Putina i konstituiranje nove ruske vlade, kooperativne u odnosu na, prije svega, američke nacionalne interese.

S druge strane, Ukrajina je postala svojevrsno „neželjeno dijete“, s čijim se golemim gospodarskim problemima i unutarnjim društvenim dubiozama više nitko ne želi baviti. Krajnje militarizirano društvo i fokusiranost na sukob sa svojim velikim istočnim susjedom izvor je permanentne nestabilnosti koja ne daje perspektivu za ulaganja stranih investitora, a sve je teže i osiguranje kreditnih aranžmana od strane svjetskih i europskih financijskih institucija.

Ukrajina je pretvorena u svojevrsnu „vreću bez dna“, s uništenim gospodarstvom, poglavito industrijskim sektorom. Štoviše, u predizbornoj godini, opterećenoj brojnim problemima (terorizam, izbjeglice, unutarnja neslaganja, Brexit…), Ukrajina smeta i njemačkim i francuskim političkim elitama čija javnost sve više smatra kako i sama postaje taocem ukrajinske politike, koja njihove zemlje gura u otvoren sukob s Rusijom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I treće i najvažnije, SAD. Zašavši u „slijepi tunel“ potpuno pogrešnim analitičkim prosudbama svojih geostratega o sigurnoj Putinovoj ustrašenosti pokretanjem Obaminog „projekta Ukrajina“, američka vanjska politika došla je do one točke od koje više nije bila u stanju ići u daljnje zaoštravanje odnosa s Rusijom bez opasnosti od potpunog gubitka nadzora i mogućih nepredvidljivih incidenata koji bi vodili otvorenom vojnom sukobu nesagledivih posljedica, kojeg ni Washington ni Moskva nikada (ni u doba Hladnog rata) nisu željeli niti će ga ikada dopustiti.

Stvar je jedino mogao popraviti tektonski poremećaj koji se i dogodio u vidu pobjede Donalda Trumpa.

Cijelu analizu pročitajte ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.