Više od stotinu svjetskih vlada obećalo utrostručiti kapacitete obnovljive energije, Plenković hvali Hrvatsku

Najmanje 118 vlada na klimatskom summitu u Dubaiju obećalo je utrostručiti svjetske kapacitete obnovljive energije do 2030. godine, kako bi se smanjio udio fosilnih goriva u svjetskoj proizvodnji energije.

Predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković na govoru pred sudionicima sastanka istaknuo je primjer Hrvatske u orijentaciji na obnovljive izvore.

Predvođene Europskom unijom, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemlje navode da će utrostručenje obnovljive energije pomoći ukloniti fosilna goriva iz svjetskog energetskog sustava najkasnije do 2050. godine, izvijestio je HRT.

Kina i Indija nisu podržale dogovor o utrostručenju obnovljive energije

Dogovor na COP28, klimatskom summitu UN-a, podržali i Brazil, Nigerija, Australija, Japan, Kanada, Čile i Barbados.

>Globalni summit o klimi COP28; što se iza toga krije i koji su naglasci?

Kina i Indija, iako su signalizirale potporu cilju da se utrostruči obnovljiva energija do 2030., nisu podržale opće obećanje u subotu koje povezuje porast čiste energije sa smanjenjem upotrebe fosilnih goriva.

Oni koji to podržavaju, poput EU-a i UAE-a, traže da se obećanje o obnovljivoj energiji uključi u konačnu odluku klimatskog samita UN-a kako bi ono postalo globalni cilj. Za to će trebati konsenzus gotovo 200 prisutnih zemalja.

Klimatski ranjive zemlje inzistirale su na tome da se ciljevi usklade s dogovorom zemalja na COP28 o postupnom ukidanju upotrebe fosilnih goriva u svijetu.

Sjedinjene Države obećale su tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond, najavila je američka potpredsjednica Kamala Harris u Dubaiju o sredstvima koja će biti dodatak na dvije milijarde dolara koje je Washington već obećao.

Najveći međunarodni fond potpore klimatskim akcijama u zemljama u razvoju

Fond, s više od 20 milijardi dolara obećanih sredstava, najveći je međunarodni fond posvećen potpori klimatskim akcijama u zemljama u razvoju. Iz tog fonda financirat će se u klimatski osjetljivim područjima između 2024. i 2027. godine.

Unatoč tome, dosadašnja obećanja su tek djelić od otprilike 250 milijardi dolara godišnje potrebnih za zemlje u razvoju do 2030. godine samo da se prilagode globalnom zatopljenju, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Osim podrške prilagodbi klimatskim promjenama, fond financira i projekte koji pomažu zemljama da prijeđu na čistu energiju.

>Plenković za oluje i požare u Hrvatskoj ‘krivi klimatske promjene’ šireći briselsku agendu – gdje je odgovornost Vlade?

Više od 20 zemalja potpisalo je u subotu deklaraciju s ciljem utrostručenja kapaciteta nuklearne energije do 2050.

1 od 15

U deklaraciji se navodi da nuklearna energija igra ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti do sredine stoljeća i ograničenju temperature na 1,5 Celzijeva stupnja, čime globalna zajednica želi spriječiti najgore posljedice globalnog zatopljenja.

Plenković je u govoru sudionicima skupa istaknuo da se globalno zagrijavanje ubrzava i da svijet ne čini dovoljno kako bi zaustavio klimatske promjene.

Plenković poslao dramatično upozorenje i hvalio Hrvatsku

Plenković je poslao i vrlo dramatično upozorenje, rekavši da će se bez radikalnih pomaka zemlja u iduća dva desetljeća zagrijati za 2 Celzijeva stupnja.

Rekao je kako se Hrvatska zbog klimatskih promjena ove godine već suočila s rekordnim poplavama i najrazornijim olujama u povijesti.

Istaknuo je da Hrvatska nije veliki zagađivač i da je peta u EU-u po proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.

Cilj da se porast zagrijavanja planeta ograniči na 1,5 Celzijeva stupnja više nije dohvatljiv, ali svijet sad mora odlučno djelovati da ono ostane ispod dva stupnja, posebno bogatije države zaslužne za najviše emisija stakleničkih plinova, podsjetio je Plenković.

>(VIDEO) Plenković: ‘U svijetu klimatskih promjena, migracijskih pritisaka, prijetnji demokraciji EU ima posebnu ulogu’

Ustvrdio je da globalno zagrijavanje donosi teške posljedice, spomenuvši migracije bez presedana, političku i gospodarsku nestabilnost i ugroženu bioraznolikost, hranu, sigurnost i svjetski mir. Moramo učiniti sve da izbjegnemo takav katastrofalan scenarij, upozorio je.

Plenković je rekao kako je Hrvatska ove, najtoplije godine ikad zabilježene, doživjela rekordne poplave i najveću oluju.

Naglasio je kako se Hrvatska ističe unutar Europske unije jer je peta po električnoj proizvodnji iz obnovljivih izvora, a osma po potrošnji takve energije.

Hrvatska je pokazala predanost održivoj budućnosti, čemu u prilog ide i činjenica da je 12. na svijetu po ispunjavanju ciljeva održivosti Ujedinjenih naroda.

Pozvao veće i bogatije države da pojačaju napore

Osim toga čini velike korake kako bi ekološka načela i kriterije uvela u javno upravljanje i nabavu, a kroz sustave trgovanja emisijskim jedinicama hrvatski operateri uspjeli su smanjiti emisije za 42 posto. Trgovanje se širi i na prometni i građevinski sektor.

Hrvatska iskorištava i svoj golem geotermalni potencijal u kojem priprema brojne projekte, sa Španjolskom provodi projekt DONES za razvoj fuzije, sudjeluje u projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran te želi igrati važnu regionalnu ulogu u budućnosti opskrbe tim energentom.

Plenković je rekao kako Hrvatska nije velik zagađivač, no ipak cilja na udvostručenje svojih napora u borbi protiv klimatskih promjena jer je u pitanju budućnost naše djece.

Ako Hrvatska, koja se prije tri desetljeća oporavila od razornog rata, može sad učiniti više od svog udjela, veće i bogatije države ne smiju činiti manje, istaknuo je Plenković u govoru u Dubaiju.