“Ovo je novi znak sve razornijih klimatskih promjena koje ne pogađaju sam Hrvatsku i Europu, nego cijeli svijet. Klimatske promjene jačaju više i brze nego što smo očekivali. Nažalost, morat ćemo se naviknuti da će se ekstremni fenomeni poput velikih poplava koje su se događale svakih 100 i više godina sada događati češće, a troškovi će biti sve veći, stoga ćemo se nastavljati pripremati i jačati svoju otpornost na klimatske fenomene”, rekao je je danas premijer Plenković na sjednici Vlade.
Prije točno godinu dana, u srpnju 2022., kada je stigao u Zaton kraj Šibenika dogodila se identična izjava, ali ovog puta se radilo o drugoj elementarnoj nepogodi – požarima.
Kada je u ljeto 2022. predsjednik Vlade Andrej Plenković stigao s ministrima u Zaton, sastao se s vatrogascima i ostalim interventnim službama i pritom širio briselsku agendu okrivivši klimatske promjene za požare, iako je krivac mogla biti i ljudska ruka ili nešto drugo.
“Ne možemo utjecati na dinamiku klimatskih promjena, žege i povećane rizike od požara”, rekao je Plenković, između ostaloga. Inače, borba protiv klimatskih promjena i maksimalno smanjenje njihovih učinaka prioritet su za EU.
Sada, nakon razornog nevremena u Hrvatskoj – identična izjava.
Očito je kako se Plenković striktno drži briselske agende. Naravno, bez kompetencija o temi o kojoj priča. Samo par sati Plenković sve zna o uzrocima požara i oluja.
Plenković na mjestu velikog požara širi briselsku agendu: ‘Ne možemo utjecati na dinamiku klimatskih promjena’
Naravno, da je premijer Plenković reagirao i u jednom i drugom slučaju bez konzultacija sa strukom.
Kao diplomant Pravnog fakulteta, Plenković je vrlo slabo upućen u sofisticiranu dinamičku znanost meteorologije, važnu granu geofizike. Geofizika kao znanost obuhvaća kompleksne znanosti poput hidrologije, oceanografije, klimatologije, aeronomije i drugih, koje međuovisno utječu na dobivanje složenih meteorolških modela za dobivanje šire slike klimatskih događanja i pojava, kako u Hrvatskoj, tako i na Zemlji općenito.
Sasvim sigurno je da Plenković nije kompetentan, par sati nakon oluje u Hrvatskoj i bez konzultacija sa strukom, davati na sjednici Vlade ovakve paušalne ocjene.
Ali još od elementarnih nepogoda koje su zadesile Hrvatsku posljednih godina (potresi u Zagrebu i Petrinji, poplave, oluje), premijer izbjegava razgovarati o onom najvažnijem – odgovornosti njega i Vlade za ono što se moglo i može napraviti da bi se neke stvari spriječile ili umanjile.
A to je odgovornost Vlade, pa i gradskih vlasti u Zagrebu i drugdje, u pripremi stanovništva za elementarne nepogode. Kao i saniranju njenih posljedica, koje su kod potresa potpuno zakazale od strane državnih i drugih institucija.
Bakšić Mitić: 9 mjeseci nakon potresa – obnova Gline nije počela, gubim nadu
Je li Vlada mogla učiniti više?
Nezapamćeno olujno nevrijeme pogodilo je jučer poslijepodne unutrašnjost zemlje, a Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) nije poslao upozorenje građanima.U njega je uloženo 7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU. Zašto građani nisu upozoreni?
