Predsjednik Vlade Andrej Plenković stigao je s ministrima u Zaton, gdje se sastao s vatrogascima i ostalim interventnim službama i pritom širio briselsku agendu okrivivši klimatske promjene za požare, iako je krivac mogla biti i ljudska ruka ili nešto drugo.
“Ne možemo utjecati na dinamiku klimatskih promjena, žege i povećane rizike od požara”, rekao je Plenković, između ostaloga. Inače, borba protiv klimatskih promjena i maksimalno smanjenje njihovih učinaka prioritet su za EU. Očito je kako se toga drži i Plenković.
> Požar u zaleđu Vodica vidljiv čak iz svemira: Jučer je u Zatonu bilo apokaliptično
Kako komentira sezonske vatrogasce i pilote kanadera?
“Došli smo u Zaton, imali smo sastanak s gradonačelnikom, županom, županijskim vatrogasnim zapovjednicima, gradskim zapovjednikom, predstavnicima vojske i civilne zaštite. Dobili smo prve informacije o razmjerima šteta ovog velikog požara. Uništeno je između desetak i 20 kuća, nema ljudskih žrtava, nitko nije ozlijeđen, sve službe su na terenu”, rekao je Plenković i zahvalio vatrogascima i domaćima koji brane kuće.
O sezonskim vatrogascima je rekao: “Ove godine je očito velika potražnja u turizmu, radne snage u Hrvatskoj nedostaje u raznim branšama.”
Komentirao je i pilote kanadera: “Tu su danas bila tri kanadera, radili su koliko su god mogli. Ne mogu letjeti po noći. Hrvatska ima šest kanadera, od čega su dva na remontu. Pilota ima dovoljno.”
Povećan broj požara u 2022. godini
Prema podacima od 4. srpnja, u prvih 6 mjeseci ove godine zabilježena su ukupno 9.673 požara i 6.890 požara na otvorenom prostoru što je gledajući postotke, povećanje ukupnog broja požara od 34 % dok je ukupan broj požara na otvorenom prostoru u odnosu na prošlu godinu povećan za više od 50 %.
Podaci su to Državnog vatrogasnog operativnog središta 193 koji potvrđuju da je u ovoj godini došlo do povećanja broja požara u gotovo svim kategorijama te da se opožarena površina povećala za više od 240 % u odnosu na prošlu godinu.
Nažalost, povećao se i broj stradalih pa je tako prošle godine u promatranome razdoblju zabilježeno 15 smrtnih slučajeva dok su ove godine zabilježena čak 22. Također, povećan je i broj ozlijeđenih osoba pa ih je tako prošle godine bilo 62 dok je u ovoj godini 84.
Povećani su i zahtjevi za angažiranje zračnih snaga za gotovo 30 % kao i zahtjevi za angažiranjem pripadnika Državnih vatrogasnih intervencijskih postrojbi za 200 %.
Upozorenje građanima
„Prve mjesece ove godine obilježilo je razdoblje bez većih padalina uz dosta vjetra što je svakako pridonijelo povećanju broja požara. Osobito je to vidljivo u proljetnim mjesecima kada se građani, unatoč apelima za ekološko zbrinjavanje, i dalje odlučuju na spaljivanje biljnih ostataka. Često to rade za vjetrovita vremena te mjesto spaljivanja ostavljaju bez nadzora što za posljedicu ima da se požar brzo proširi na okolno raslinje“, kazao je početkom srpnja glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
Također je podsjetio još jedanput na odgovorno ponašanje kojim svi možemo doprinijeti smanjenju broja požara.
„Na svim ovim požarima na otvorenom prostoru angažirani su značajni ljudski i materijalni resursi, a nerijetko su bili ugroženi i objekti kao i ljudski životi. Svjedoci smo sve ekstremnijih klimatoloških pojava, a visoke temperature i manji broj padalina uzrok su velikog i vrlo velikog indeksa opasnosti od šumskih požara koji je proglašen za gotovo cijelu Hrvatsku. Stoga ponavljamo da je važno da građani ne lože vatru na otvorenome, ukoliko koriste roštilje u svojem domaćinstvu da ugase žar, da ne bacaju opuške te da zovu vatrogasce na broj 193 ili Centar 112 ukoliko primijete požar“, zaključno je kazao Tucaković.
Što Hrvatska ima na raspolaganju?
U protupožarnoj sezoni 2022. vatrogasni sustav ima na raspolaganju: 2283 vozila za gašenje požara i spašavanje, 114 vozila za spašavanje s visina, 166 vozila za aparate i posebnu opremu, 3 sanitetska vatrogasna vozila, 10 vozila s opremom za zaštitu od opasnih tvari, 382 zapovjedna vozila, 1165 vozila za prijevoz vatrogasaca, 110 opskrbnih vozila, 146 specijalnih vozila te 61 plovilo.
Kako je Tucaković najavio u lipnju, u planu je bilo zaposliti do 1131 sezonskog vatrogasca i 25 domicilnih vatrogasaca, a osim postojećih dislokacija na Brijunima, Ugljanu – Kukljica, Dugom otoku – Božava, Divuljama, Braču, Hvaru, Visu, Lastovu, Mljetu, Korčuli, Dubrovniku, Pelješcu i Oklaju u 2022. godini dodatno će se osigurati četiri lokacije i to u Tučepima, Posedarju, Nacionalnom parku Plitvička jezera i na Kornatima.
Je li Plenkovićeva Vlada mogla učiniti više?
Podsjetimo samo na jedan primjer bacanja novca iz proračuna zbog pogrešne odluke Plenkovićeve Vlade. Prema podacima HZJZ iz lipnja, Hrvatska je do tada naručila 12,2 milijuna doza cjepiva protiv COVID-19, a ukupno je utrošeno nešto više od pet milijuna doza. Rezervirano je još sedam milijuna doza za isporuku do kraja iduće godine.
Tako u idućem razdoblju dobivamo još sedam milijuna doza cjepiva iako se na skladištima čuva 1,3 milijuna neiskorištenih doza, a uništeno je već 354.999 doza. Koliko će Hrvatsku koštati neiskorišteno cjepivo, skladištenje i uništavanje povjerljiv je podatak iz sporazuma koji je Europska komisija u ime država članica potpisala s dobavljačima, informacija je koju je dobila Hina.
Ovako veliki požari, koje gase vatrogasci, ali i i mještani, nameću pitanje je li Plenkovićeva Vlada mogla učiniti više. Naime, požari u ljetnom razdoblju u Hrvatskoj nisu neuobičajeni, što god da je njihov uzrok. Je li se moglo uložiti više u obuku i zapošljavanje novih vatrogasaca te opremu koja im je potrebna, umjesto da se troši na npr. preveliku količinu cjepiva?
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
