Site icon narod.hr

Započela Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija 7. studenoga 1917.

Foto: Boris Kustodiev/wikipedia

Na današnji je dan 7.11. 1917 godine započela Oktobarska revolucija u Rusiji. Naziva se oktobarskom zato što je po julijanskom kalendaru počela 25. listopada 1917 g., a po gregorijanskom kojega koristi zapadni svijet to je upravo na današnji dan. Revoluciju su poveli boljševici, frakcija komunista.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Događaji koji su prethodili revoluciji

Prethodnih mjeseci 1917 g. Rusija je bila pod stalnim nemirima tako da je već u veljači iste godine počela je manje poznata

Februarska revolucija. Duma, ruski parlament, je raspuštena, a carska Vlada uhićena. Time je završilo 400 godina dugo carsko razdoblje u Rusiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U srpnju 1917 g. pogubljena je carska obitelj u Petrogradu prema odluci Petrogradskog sovjeta. To je izazvalo velike sukobe sovjetskih odreda i ruskih građana koji su se protivili tome. Na ulicama je bilo nekoliko stotina tisuća ljudi.
Tada boljševici donose odluku o konačnom oružanom ustanku.

7. studenog ( po julijanskom kalendaru 25.listopad) ustanici kreću u napad i zauzimaju Zimski dvorac (Ermitaž) koji još nije bio pod njihovom kontrolom. Vojska je odbila zapovijedi tako da većeg otpora boljševicima nije ni bilo.

Komunisti odbijaju priznati rezultate izbora i izbija građanski rat

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tada Lenjin donosi odluku o izborima u prosincu i biva poražen, ali po klasičnom komunističkom obrascu odbija priznati rezultate izbora i predati vlast.

Slijedio je višegodišnji krvavi bratoubilački rat unutar slobodoljubivog ruskog naroda između ‘bijelih’ i ‘crvenih’ koji je trajao godinama.

Posljedice sukoba su bili brojni poginuli, više milijuna Rusa pobjeglo pred Crvenim terorom, kao i strašnu glad i umiranje. Od tih demografskih gubitaka se ruski narod nije uspio oporaviti do danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crveni teror je naziv za strahovladu koju su komunističke vlasti od 1918-1922 g. provodile nad ‘klasnim neprijateljem’, a to su bili svi ljudi koje su komunisti procijenili da su im protivnici ili im smetaju, bez obzira bila to istina ili ne (intelektualci, seljaci, svećenici, časnici i ostali obični ljudi).

Žrtve ruskog komunizma

Broj žrtava ruskog komunizma u periodu od 1917-1987 g., procijenjen je od vodećeg stručnjaka prof. Rummela na gotovo 62 000 000 ljudi. To uključuje progone, pokolje i ubijanja od strane vlasti.
Od toga je bilo preko 40 000 svećenika, monaha i monahinja Ruske pravoslavne crkve.

Među vodećih 10 svjetskih režima po likvidacijama i ubijanjima civila i ‘klasnih neprijatelja’ izvan ratova , po prof. Rummelu, je i komunistička (druga) Jugoslavija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz brojne komunističke režime na vrhu ove liste ubojica su i nacistički režim, turska građanska revolucija, kolonijani ratovi i dr.

Komunističko bezumlje i brutalnost je od krajnjeg istoka do zapada svijeta obilježilo je na najstrašniji način suvremeno 20 stoljeće.
Ne ponovilo se.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version