Site icon narod.hr

16. lipnja 1812. rođen Vjekoslav Babukić – hrvatski preporoditelj i jezikoslovac

Babukić

Foto: Stjepan Kovačević - Milan Grlović, „Album zaslužnih Hrvata 19. stoljeća“, Zagreb 1898.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga“ Vjekoslava Babukića (1836.) prva je općenacionalna gramatika, po njoj se učio hrvatski jezik pedesetak godina, a jezik koji je Sabor proglasio službenim 1847. upravo je jezik koji je opisan u njoj!

Hrvatski preporoditelj i jezikoslovac, prvi tajnik „Čitaonice ilirske“ (1838.), prvi tajnik Matice ilirske (1842.), a od 1846. prvi profesor hrvatskog jezika u Akademiji. Kao dobar poznavatelj štokavskog narječja uređuje priloge i popravlja jezik Gajeve „Danice” i „Narodnih novina”.

Samozatajan i marljiv jezikoslovac

Požega, stari hrvatski grad u zapadnoj Slavoniji ima još jedno manje poznato ime – „slavonska Atena“. Upravo Požega tu titulu nosi odavno, još od vremena svojih velikana Franje Cirakija, Janka Jurkovića, Vjekoslava Babukića, Dobriše Cesarića i ostalih važnih osoba Požege i toga kraja.

Važna karika toga lanca je i Vjekoslav Babukić, samozatajan i marljiv jezikoslovac koji je rodni grad nosio u srcu, govoru i pismu. Rođen je na današnji dan 1812. u Požegi, a umro je 1875. u Zagrebu.

„Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga“ Vjekoslava Babukića (1836.) prva je općenacionalna gramatika, po njoj se učio hrvatski jezik pedesetak godina, a jezik koji je Sabor proglasio službenim 1847. upravo je jezik koji je opisan u njoj. Njome je prvi put kodificirana jezična i pravopisna norma koja se u kontinuitetu dotad izgrađivala već više stoljeća.

Otac Antun bio je Samoborac koji je došao u Požegu „trbuhom za kruhom“, kao i majka Agata. Otac je otvaranjem licitarskog obrta zavolio Požegu, tako da je Vjekoslav ovdje i rođen. Očekivanja njegova oca razlikovala su se od tradicionalnih; nije htio da sin ide njegovim stopama, nego sve što ima ulaže u njegovo školovanje. Babukić nakon školovanja surađuje s Gajem , Mažuranićem, Rakovcem i ostalim preporoditeljima. U prvom broju „Danice“ izlazi „Granici i Danici“, Babukićeva prva i posljednja pjesma.

Nakon desetaka godina provedenih u Zagrebu, pričao je čisti štokavski jezik. Govor mu je bio „kao da je jučer iz Požege došao“ i kada bi u šali rekao poneku kajkavsku riječ, znao se ugodno nasmijati s društvom. Takav štokavski jezik temelj je njegovih jezičnih reformi.

Kao pokretač za osnivanje niza kulturnih institucija i promicatelj hrvatske knjige, te kao kreator književnojezičnoga programa ujedinjenja Hrvata u jednom književnom jeziku i kao glavni kodifikator toga jezika, Babukić zauzima visoko mjesto među hrvatskim preporoditeljima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version