16. srpnja Gospa Karmelska – što je Ilijino vrelo na gori Karmel?

Čašćenjem Gospe Karmelske pučka pobožnost isključivo gleda Ma­riju kao zaštitnicu, pomoćnicu i zagovornicu. To nije dostatno. Marijiin časni zagovor i zaštita njezina okrilja trebala bi nam pomoći doći na Karmel – Isusu Kristu.

Čašćenje Blažene Djevice Marije pod pučkim nazivom „Gospa Karmelska” posebno je povezano s redom karmelićana. Karmel je gora u Palestini uz obalu Sredozemnog mora na kojoj je prebivao prorok Ilija i branio vjeru u pravoga Boga. Tamo postoji vrelo koje se zove „Ilijino vrelo”. Prema tradiciji, blizu toga vrela pustinjaci su krajem XII. st. sagradili samo­stan i crkvu u čast Majci Božjoj te se nazvaše „Braća Gospe od Karmela”.

To je početak reda karmelićana.

Blaženu Djevicu Mariju izabrali su za svoju zaštit­nicu, majku i uzor duhovnoga života. Posvuda su širili pobožnost prema njoj. Povijesno je pak sigurno kako su karmelićani, bliski načinom života prosjačkim redovima, od početka naslijedili kontemplativni monški način života koji teži za osamom. Tijekom povijesti njihovi su refermatori usmjerili red prema aktivnijem životu. Sveti Simun Stok, koji je upravljao karmelićanskom zajednicom od 1242. do 1262. godine, posebno je zaslužan za obnovu svoga reda.

Današnja svetkovina počela se slaviti u redu karmelićana kao spomen na ukazanje Blažene Djevice Marije svetom Šimunu Stoku prigodom kojeg mu je sama dala škapular, odjeću, koju karmelićani nose kao zalog njezine za­štite. Papa Benedikt XIII. proširio je svetkovinu na cijelu Crkvu 1726. godine. Nastojanjem karmelićana, pobožnost prema Gospi Karmelskoj ubrzo se proširila. U čast Gospi od Karmela podignute su i brojne crkve. Zbog toga se ova Gospina svetkovina, nastala u jednoj redovničkoj obitelji, može smatrati Crkvenim blagdanom, kako ističe papa Pavao VI. u Marialis cultus (br. 8). Liturgijskom reformom iz 1960. godine Gospa Karmelska postala je samo spomendan a reformom općega liturgijskog kalendara 1969. godine postala je neobaveznim spomendanom, dok se kod karmelićana i dalje slavi kao svetkovina.

S čaščenjem Gospe Karmelske povezano je i nošenje njezina škapulara. To je u stvari proširenje onoga što čine karmelićani na temelju spomenutoga Gospina ukazanja svetom Šimunu Stoku. Kako bi se izbjeglo svako magijsko shvaćanje nošenja škapular Gospe od Karmela, potrebno je imati na umu kako je škapular samo izvanjski znak posvete i pripad­nosti Mariji onih koji ga nose, po njemu oni svjedoče svoju ljubav prema Mariji i svoje pouzdanje stavljaju u njezinu zaštitu i obvezuju se kako će po Marijinu uzoru živjeti pobožno i sveto kako bi postali što sličniji Isusu Kristu. Oni teže za onim što sveti Pavao tražio u posla­nici Kološanima: „Budući da ste izabranici Božji, obucite se u milosrdno srce, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost!…” (Kol 3,12-15).

Čašćenjem Gospe Karmelske pučka pobožnost isključivo gleda Ma­riju kao zaštitnicu, pomoćnicu i zagovornicu. To nije dostatno. Marijiin časni zagovor i zaštita njezina okrilja trebala bi nam pomoći doći na Karmel – Isusu Kristu.

Izvor: narod.hr