Bana Jelačića obavijestio je o funkcioniranju brzojava (telegrafa) banski namjesnik Lentulaj riječima “Telegraf je u redu”, koje su Morseovim kodom poslane iz Zagreba u Beč. Ban je iz Beča uzvratio kratkom porukom: “S radostju sam primio vašu viest.”
Današnji dan važan je za povijest telekomunikacija u Hrvatskoj jer je toga dana 1850. službeno otvoren brzojavni ured u Zagrebu, čime je uspostavljena prva telekomunikacijska veza Hrvatske s ostatkom svijeta.
Električni brzojav (telegraf) bio je uređaj razvijen u prvoj polovici 19. stoljeća kao prvo daljinsko električno sredstvo komunikacije. Prije toga postojali su samo optički telegrafi, koji su zapravo predstavljali niz međusobno vidljivih osmatračnica na kojima su mehaničkim putem prikazivani signali, a službenici koji su ih ugledali zatim su ih prosljeđivali dalje, i tako sa stanice na stanicu.
Električni brzojavi bili su znatno sofisticiraniji uređaji, koji su rabili žicu i prenosili poruke mijenjanjem električnog napona na njoj. Za komunikaciju je usvojen poznati Morseov kod.
Postavljanje telegrafske žice koja je vodila do Zagreba započelo je još na početku 1850. godine. Zagreb je žicom spojen na Zidani Most u Sloveniji. Brzojavna je žica dovedena sve do Banskih dvora na gornjogradskom Trgu sv. Marka. Banski namjesnik Lentulaj obavijestio je bana Jelačića o funkcioniranju brzojava riječima “Telegraf je u redu”, koje su Morseovim kodom poslane iz Zagreba u Beč. Ban je iz Beča uzvratio kratkom porukom: “S radostju sam primio vašu viest.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa