Na današnji dan, 29. svibnja 1848. održani su prvi moderni parlamentarni izbori za Hrvatski Sabor.
Tijek društveno-političkih zbivanja u Hrvatskoj doveo je 1848. do uspostavljanja predstavničkog Sabora – modernog hrvatskog parlamenta koji je po prvi put u povijesti izabran putem javnih izbora.
Raniji staleški Sabor nije se mogao uklopiti u novo doba čija su načela slobode i jednakopravnosti rušila stare institucije feudalnog društva u nestajanju.
Prvi moderni Sabor započeo je zasjedanje 5. lipnja 1848. čime je završilo razdoblje dotadašnjeg feudalnog i staleškog Sabora.
Na svibanjskim izborima u Sabor su izabrani prvaci hrvatskog narodnog pokreta: Gaj, Kukuljević, Vukotinović, Mažuranić i drugi čije će političko, kulturno i prosvjetiteljsko djelovanje dati snažan doprinos oblikovanju moderne Hrvatske.
Tijekom lipnja i srpnja 1848. Sabor je donio je dalekosežnih odluka poput one o ukidanju kmetstva, zatražio ujedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, predložio poštivanje građanskih sloboda, tražio ustavno ograničenje vlasti habsburškog monarha, potvrdio odluku bana Jelačića o prekidu odnosa s Ugarskom.
Na sljedeće zasjedanje Sabor je čekao trinaest godina radi revolucionarnih zbivanja u Europi.
Višestranački moderni parlament djelovao je na taj način do 1918. kada je ulaskom u velikosrpsku Jugoslaviju ukinut, a nakratko ga je tek obnovio Ante Pavelić 1942. U komunističkoj Jugoslaviji od 1945.-1990. djeluje kao isključiva ekspozitura Komunističke partije i gubi svaki demokratski smisao.
Slavni Hrvatski sabor tako je prvo ukinut u jednoj Jugoslaviji, a u drugoj sveden je na ‘organ vlasti’ velike Titove Partije – čuvarice sloboda naroda i narodnosti Jugoslavije. Tek je konačno ponovno postao hrvatski i višestranački 1990.
Tako, tek prvim višestranačkim izborima Hrvatski sabor dobiva ponovno svoj smisao parlamenta.