Na današnji dan 1854. preminuo je Vatroslav Lisinski, hrvatski skladatelj prve hrvatske opere „Ljubav i zloba“.
Rođen je u obitelji njemačko-židovskog podrijetla. Glazbu je učio kod J. K. Wiesnera von Morgensterna.
Prve poticaje za skladanje daje mu amaterski pjevač Alberto Ognjan Štriga, pristaša ilirskog pokreta koji je 1841. osnovao prvo ilirsko pjevačko društvo i pridobio Lisinskog za dirigenta.
Iste godine sklada svoje prvo djelo – solo pjesmu „Iz Zagorja od prastara“ na tekst Pavla Štoosa, koji je kasnije zamijenjen novim tekstom Dimitrija Demetra „Prosto zrakom ptica leti“. U to vrijeme mijenja svoje obiteljsko ime Ignatius Fuchs (Fux) u kroatizirano Vatroslav Lisinski.
U razdoblju od 1842. do 1847. zaposlen je kao bilježnik banskog stola i tada stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (Slavonsko kolo) te prvu hrvatsku operu „Ljubav i zloba“.
Libreto ove opere prema zamisli A. Štrige napisao je Josip Car, a zatim preradio Dimitrije Demeter dok je instrumentalizaciju dotjerao Wisner-Morgenstern. Praizvedba opere, 28. ožujka 1846., protekla je u znaku slavlja ilirskih ideja i taj datum označen je kao povijesno važan u stvaranju hrvatskog umjetničkog izražaja.