Izložba uz 100. obljetnicu smrti hrvatskoga skladatelja Ivana pl. Zajca koja obuhvaća izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu, otvorena je danas u toj knjižnici.
Otvarajući izložbu “Ivan pl. Zajc – Izbor iz fonda NSK u Zagrebu”, ravnateljica NSK Dunja Seiter-Šverko istaknula je kako se točno danas na obljetnicu Zajčeve smrti predstavljaju vrijedna djela koja su obilježila njegov skladateljski rad.
Napomenula je da odabir obuhvaća autografsku građu, uključujući i njegove najpoznatije opere kao što je “Nikola Šubić Zrinski”, pisma iz korespondencije te odabrana tiskana i zvučna izdanja na kojima je Zajc zastupljen kao autor.
Autorica izložbe Tatjana Mihalić podsjetila je na to da se u NSK čuva Zajčeva ostavština koja je otkupom dospjela u Knjižnicu 1965.
Među izlošcima na izložbi su, kako je rekla, autografi Zajčevih brojnih djela, od opera, opereta, preko solo pjesama, duhovnih skladbi, pa do zborova i solo pjesmi, nekoliko zanimljivih pisama nađenih u korespondenciji iz ostavština Ivana Zajca, Blagoja Berse i Augusta Šenoe te pismo biskupa Josipa Jurja Strossmayera Ivanu Zajcu u kojem on zahvaljuje Zajcu za skladanje djela u njegovu čast (Tri preludija za orgulje, op. 516).
Napomenula je i da je izložena opera Nikola Šubić Zrinjski, čije se čak dvije autografske partiture na hrvatskome i njemačkome jeziku čuvaju u fondu Knjižnice, autografi opera Amelia, Ban Leget, Mislav i Lizinka te opera Zlatka na libreto književnika Augusta Harambašića.
Od solo pjesama i zborova izložene su Vir, Lastavicam, Moja lađa i Živila Hrvatska, rekla je.
Uz izložbu je tiskan i katalog.
Ivan Zajc, skladatelj, glazbeni pedagog, ravnatelj i dirigent prve stalne hrvatske opere, rođen je u Rijeci 3. kolovoza 1832. godine. Ostavio je velik trag u hrvatskoj glazbenoj kulturi, pa se i razdoblje hrvatske glazbene prošlosti 19. stoljeća često naziva i Zajčevo doba.
Školovao se u Milanu, gdje je na Konzervatoriju studirao od 1850. do 1855. godine. Povratkom u Rijeku prihvatio je mjesto dirigenta i koncertnoga majstora Gradskoga kazališnog orkestra, a poučavao je i gudačke instrumente u Filharmoničkome društvu. Godine 1862. odlazi u Beč gdje se uspješno bavi pisanjem opereta. Već od prve operete Momci na brod (Mannschaft am Bord) Zajc je imao velik uspjeh kod publike, što su sljedeće operete samo potvrdile. No u Beču je napisao i svoje prve skladbe na hrvatski tekst, među kojima treba istaknuti rodoljubnu pjesmu U boj (1866.) koju će poslije uvrstiti u operu Nikola Šubić Zrinjski. Godine 1870. Zajc je došao u Zagreb gdje je postao ravnatelj i dirigent prve stalne hrvatske opere te ravnatelj glazbene škole Glazbenoga zavoda. Operu je vodio do 1889., odnosno do njezina prvog ukidanja, a školu do umirovljenja.
Zajčev skladateljski opus vrlo je bogat, a njegova rukopisna ostavština broji više od tisuću jedinica građe.
Preminuo je u Zagrebu 16. prosinca 1914. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Photo: Alex Ex
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.