Site icon narod.hr

Pletikos ‘razbio’ mit da je Thompson popularan, ali da je ‘notorna glazbena kuruza’

pletikos

Foto: fah

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivan Pletikos, književnik i pravnik iz Pule, objavio je na na svom Facebook profilu glazbenu analizu opusa Marka Perkovića Thompsona. Objavio je to sa željom da “dekonstruira mit” o podjelama koje se vežu uz pjevača.

“Danas ću i ja pokušati dekonstruirati mit, zašto bi se time bavili samo samozvani ljevičari iliti etiketa ljepičari.

Radi se o mitu o Thompsonu, odnosno o mitu koji su oni prilično uspješno raširili u našim podjelama “naši/vaši” (kod nas se to zove ljevica i desnica bez ikakvog argumenta). Taj su dakle mit uspješno raširili ne samo među “svoje” nego i među “naše”.
Mit glasi: jest da je Thompson popularan i sve, ali je notorna glazbena kuruza; di se on može mjeriti sa TBF-om ili Mileton od Kekinke!

To je potpuno netočno: i ovaj tekst će to pokušati učiniti čim zornijim.
Postoje li u glazbi uopće objektivni kriteriji kvalitete?
Neki kažu da postoje”, piše Pletikos.

>Mostarkić Gobbo: Ove subote dvostruki dan žalosti za ‘hrvatske’ ljevičare

Objektivni kriteriji kvalitete u glazbi

“Iako je percepcija glazbe pretežito subjektivna (ukus, emocije, kontekst, svjetonazor), u glazbenoj produkciji ipak postoje objektivni tehnički kriteriji koji se koriste za vrednovanje kvalitete”, ističe Pletikos.

Pojašnjava da je riječ o produkcijskoj kvaliteti, glazbenoj strukturi, tekstualnoj vrijednosti (za vokalnu glazbu), inovativnosti i originalnosti, tehničkoj izvedbi i profesionalnim standardima. Svaki od kriterija prati i detaljno objašnjenje.

>Pletikos analizirao zambijski pravni sustav: Nakon presude ostaje visjeti u zraku pitanje što se stvarno dogodilo

“Kada te kriterije primijenimo na glazbu i izvedbu Marka Perkovića Thompsona, svaki objektivni i nepristrani glazbeni kritičar (a takvih među mainstreamlijama uopće nema) dao bi mu visoke ocjene, a u nekim kategorijama i najizvrsnije”, tvrdi Pletikos.

Ističe da ipak postoji jedna kategorija, a možda i dvije, po kojima je Thompson, “sokol za sve ostale “šišmiše i vrane”. A to je tematika i inovativnost”.

Thompsonova revolucija

U nastavku je naglasio da je “Thompson napravio pravu malu revoluciju”.

“Tematika njegovih pjesama najmanje je ljubavna (iako ima prekrasnih ljubavnih pjesama), a i kada je ona korespondira sa temama koje zapravo su sve teme našega života. On usijeca svaku riječ svojih pjesama u samo bilo života današnje Hrvatske (i BiH) tematizirajući najneuralgičnija pitanja naše prošlosti sadašnjosti i budućnosti.

On dakle čini ono što su brojni umjetnici (pa i proroci) u povijesti činili. Izlazi iz tematskog kanona vladajućeg režima i time automatski biva subverzivan za one koji vladaju narativom, a veliki megafon onima kojima je taj vladajući narativ zabranio govor. To je pravi poziv umjetnika kroz povijest”, ističe Pletikos.

Što donosi Thompson?

“Dakle, što donosi Thompson?

1. Tematski zaokret
• Thompson je u domaću glazbu uveo domoljubne, ratne i duhovne teme, bez ironije i bez pokušaja dekonstrukcije. On pjeva ozbiljno o Bogu, Domovini, ratu, patnji i povijesti.
• Njegove pjesme često imaju povijesni ili liturgijski ton, što je rijetkost u popularnoj glazbi.

2. Retorička i emocionalna ozbiljnost
• Dok ljubavne pjesme često koketiraju s banalnošću, Thompson svoje teme tretira s visokom emocionalnom i retoričkom napetošću – koristi epski, gotovo liturgijski govor.
• U tom smislu, njegova glazba može djelovati kao “ozbiljna glazba za mase”, što je svojevrstan paradoks i umjetnički novum, a u svakom slučaju mokri san svih glazbenika svih fela.

3. Kolektivna emocija umjesto individualne
• Umjesto introspektivne ljubavi prema jednoj osobi, Thompson evocira emociju pripadnosti: ljubav prema Domovini, narodu, vjeri, zajednici.
• To je zaista osvježenje u sadržajnom smislu – njegov rad postavlja širi emocionalni horizont, koji uključuje tragediju, ponos, žrtvu i nadu, a ne samo ljubavni zanos.

Thompsonov tematski okvir – novum u hrvatskoj glazbenoj produkciji

Može se reći da je Thompsonov tematski okvir doista novum u hrvatskoj glazbenoj produkciji: ne zato što prvi koristi domoljubnu temu, nego zato što ju stavlja u središte glazbenog izraza, pritom oblikujući vlastiti glazbeni idiom.

Time razbija tenžerinski stereotip o hrvatskoj glazbi kao sentimentalnom monologu između srca i spolnog nagona. U tom smislu, njegov rad predstavlja svjetonazorsko, poetsko i emocionalno širenje hrvatske glazbene matrice.

Dakle dragi moji “lijevi kvalitetnjaci” koji nikada ne ćete izaći iz svoje močvare, vaša glazba je obična kuruza u usporedbi sa glazbenim izričajem, djelom i pojavom koju predstavlja Marko Perković Thompson!

Sorry, ali tako je…”, zaključuje Pletikos.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version