Nakon 65 godina relikvija blaženog Alojzija Stepinca prenosi se sa zagrebačkog Kaptola u njegovu rodnu župu Krašić.
Danas u podne relikvija će biti iznesena iz bogoslužnog prostora na Kaptolu 28 uz kratki molitveni ispraćaj. Nakon prolaska zagrebačkim ulicama, u posebnom vozilu krenuti će prema Krašiću, u pratnji policije i pod video-nadzorom.
Od jutra se u bogoslužnom prostoru okupljaju brojni vjernici koji su došli na osobnu molitvu i posljednje čašćenje relikvija prije njihova odlaska.
>Ucjene i progon od UDBE: Kakvi su bili počeci i razvoj hodočašća na Stepinčevo?
U Krašiću će relikviju dočekati mons. Kutleša
Od Kaptola relikvija se prenosi do Zvonaričke ulice, skreće se desno na Ribnjak, iz Ribnjaka u Branjugovu pa iz Branjugove u Palmotićevu, zatim lijevo u Branimirovu, zatim desno u Držićevu, zatim desno u Vukovarsku skroz do skretanja lijevo u Ozaljsku, zatim opet lijevo u Selsku i onda desno na Zagrebačku aveniju do Župe bl. Ivana Mertza.
Na putu će se zaustaviti na dva mjesta – u Španskom, u bogoslužnom prostoru bl. Ivana Merza, te potom u Kerestincu, gdje će je vjernici moći kratko častiti.
Očekivano vrijeme dolaska Stepinca je 13:15 sati. Blaženik će biti u Španskom do 14:15 sati, a zatim kreće Zagrebačkom u Ljubljansku aveniju do Kerestinečke ulice do crkve Uzvišenja Sv. Križa i tamo ostaje sat vremena – od 14:45 do 15:45 sati.
U Krašić bi relikvija trebala stići u 17 sati, u župnu crkvu Presvetoga Trojstva. Nadbiskup Dražen Kutleša ondje će predvoditi misu i time obilježiti početak razdoblja tijekom kojeg će Krašić biti središte hodočašća. U župi podsjećaju da ovo mjesto ima posebno značenje u Stepinčevu životu – ondje je i rođen prije 127 godina, a u staroj župnoj crkvi kršten je dan nakon rođenja. Prije 27 godina Stepinac je proglašen blaženim.
>Zemni ostaci bl. Alojzija Stepinca premješteni u Bogoslužni prostor; otvorena Jubilarna godina
Krašić je Stepinčevo rodno mjesto i mjesto mučeništva
Župnik u Krašiću ističe i povijesnu dimenziju dodatno povezanu s ovim prijenosom: Stepinac je u Krašiću boravio u zatočeništvu nakon izlaska iz Lepoglave, upravo u vrijeme kada ga je papa Pio XII. imenovao kardinalom, 29. studenog 1952. Prostorije u Spomen-domu u kojima je tada živio i danas su otvorene vjernicima.
Mještani prijenos dočekuju kao poseban trenutak za zajednicu, svjesni simbolike povratka relikvije u rodni kraj blaženika. Općina Krašić najavljuje niz aktivnosti tijekom razdoblja njezina boravka – od subotnjih paljenja svijeća i nedjeljnih okupljanja, do duhovnih koncerata i prateće gastronomske ponude u suradnji s lokalnim udrugama.
Relikvija će u Krašiću ostati do 28. prosinca, blagdana Svete Obitelji, nakon čega se vraća na Kaptol. Odluka o prijenosu donesena je u skladu s crkvenim uputama za čuvanje relikvija, s namjerom da se vjernicima omogući izravno štovanje Stepinca u njegovoj rodnoj župi tijekom Jubilarne godine.
>Stepinca su komunisti otrovali, a ovako su govorili: Još najdulje do proljeća, onda će nestati
Nadbiskup Kutleša poziva sve vjernike na hodočašće u Krašić
Zagrebačka nadbiskupija poziva vjernike da se tijekom došašća upute na hodočašće u Krašić, gdje će relikvije bl. Alojzija Stepinca biti izložene na čašćenje u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva. Vjernicima se preporučuje da ondje u tišini provedu vrijeme u molitvi i klanjanju, slijedeći Stepinčev primjer nepokolebljivog povjerenja u Boga. Nadbiskupija ističe da je riječ o prigodi za produbljenje nade u izazovnim vremenima te poziva sve da se duhovno priprave za božićno otajstvo.
Poseban naglasak stavlja se na važnost zajedništva, međusobnog ohrabrivanja i solidarnosti, osobito u razdoblju obilježenom ratovima i podjelama. Vjernici su ohrabreni da, nadahnuti porukama pape i primjerom Blaženika, žive evanđeosku zapovijed ljubavi. Ovaj čin, poručuje nadbiskupija, želi produbiti zahvalnost za Stepinca i učvrstiti trajnu vjernost Kristu.
>Nadbiskup Kutleša na Stepinčevo: Ne može se popuštati kad je u pitanju istina
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr




Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.