Znate li zašto Hum nazivaju ‘najmanjim gradom na svijetu’?

Smješten u središnjoj Istri, s prepoznatljiv gradskim bedemima i crkvenim zvonikom, Hum je poznat kao najmanji grad na svijetu. Međutim, on administrativno uopće nije grad, ali zbog svoje prošlosti, i danas nosi taj naziv.

Hum je naselje u sastavu općine Buzet. Nalazi se na brežuljku iznad izvora rijeke Mirne, na visini od 349 m apsolutne visine. Prema popisu stanovništva iz 2021. ima 52 stanovnika. Ukupna površina grada Huma iznosi 13,0 km2, dok zidine zatvaraju prostor dužine tek oko 100 metara i širine 35 metara.

Povijest Huma

Iako ga se naziva gradom, Hum je administrativno to nije. On je naselje u sastavu druge općine, ali je status grada stekao u srednjem vijeku. Imao je utvrđene zidine, crkvu i upravno tijelo. Vizuru je zadržao do danas: sa zapadne strane zatvoren je zidinama, a na ostalima sustavom međusobno povezanih vanjskih kućnih zidova.

Prema javno dostupnim podacima, Hum se prvi puta spominje 1102. godine. Sagrađen kao utvrda na vrhu brda, a kroz povijest je često mijenjao vladare. Prema legendi, sagradili su ga divovi koji su gradili gradove u dolini Mirne pa su od viška kamena izgradili i Hum, stoji na stranicama Turističke zajednice Buzeta.

Što se danas nalazi u Humu?

Unutar očuvanih gradskih bedema nalaze se dvije su ulice. Najvažnije građevine su sakralni objekti. Župna crkva Marijinog Uznesenja, barokna je crkva iz 1802. godine. Posebnu vrijednost predstavlja srebrno i pozlaćeno liturgijsko posuđe koje se u njoj nalazi. Druga je romanička crkva sv. Jeronima iz 12. stoljeća, poznata po freskama nastalim pod bizantskim utjecajem.

Prepoznatljiva su i velika gradska vrata koja datiraju iz razdoblja 11. i 12. stoljeća. Vrata Huma “bakrena su, dvokrilna, teška, svečana. Rukohvati su im u obliku vitkih i čvrstih rogova istarskog vola boškarina. Na dvjema alkama ispisane su riječi dobrodošlice. Jedan je zapis na staroslavenskome, glagoljicom i glasi: I vrata ne zatvoret se v dne, ni noći něst tu. I ne vnidi skvr’nan v’ grad’ si. Prijepis latinicom iskucan je ispod glagoljskoga zapisa i glasi: Vrata se ne zatvaraju danju, nema noći u ovom gradu. I nek’ ne uđe nitko tko je okaljan. Na drugoj je alci pozivna pjesma u Hum pjesnika Vladimira Pernića iz Roča, a glasi: Tom malom gradiću / u pohode dođi / na kamenu tvrdu / toplina vri…”, opisuje se na stranicama Čakavski sabor.

Humska vrata ujedno su posljednja postaja Aleje glagoljaša, “muzeja” na otvorenom posvećenom glagoljici, koji prati put od Roča do Buzeta dug 7 km.

Župan na leto dan i biska

Još jedna zanimljivost u Humu je da je do danas zadržan običaj biranja župana s jednogodišnjim mandatom (“na leto dan”) na stari hrvatski način iz 12. i 13. stoljeća.

Naime, u gradskoj loži 11 sudaca ide na izbore i bira novog gradskog poglavara koji će biti zadužen za manje poslove poput održavanja seoskih putova, upravljanja javnim radovima, čišćenja lokvi i rješavanja nesuglasica među susjedima. U prošlosti su gotovo sva mjesta u Istri birala svog župana, no običaj se zadržao samo u Humu. Osoba koja preuzima dužnost mora biti isključivo stariji, iskusniji muškarac kojeg prati dobar glas u seoskoj zajednici, piše portal Putni kofer.

Također Hum, osim što je poznat kao najmanji grad na svijetu, odnedavno ponosno nosi i naziv Grada biske. Biska je tradicionalna istarska rakija koja se sprema od domaće komovice, bijele imele i četiri vrste trava. Najpoznatija je humska biska, koja se sprema prema recepturi pokojnog humskog župnika, vrsnog travara, Josipa Vidala, piše TZ Buzet.

Svake godine, zadnje nedjelje u listopadu u Humu se održava smotra domaćih rakija Istre.

Izvor: narod.hr