Istraživanja u SAD-u pokazuju da prosječni Amerikanac provede gotovo 2 i pol sata dnevno na društvenim mrežama, a taj se broj više nego udvostručuje za tinejdžere.
Mnogi ljudi korištenjem društvenih mreža pokazuju znakove ovisnosti, a stručnjaci vjeruju da se upravo o tome i radi: nekontrolirano korištenje mobitela i društvenih mreža može stvoriti ovisnost.
>Evo što je jedna država učinila da bi riješila pandemiju ovisnosti o internetu djece i mladih
Istraživanja pokazuju sličnost s ovisnošću
– Ovisnost o društvenim mrežama još nije prepoznata u našem dijagnostičkom priručniku, međutim, svjedočimo porastu korištenja društvenih mreža, a istraživanja su počela pokazivati neke sličnosti s ovisnošću, samo nedovoljno da se formalno definira dijagnoza, rekla je za Fox News Digital dr. Lindsay Oberleitner, klinička psihologinja i ravnateljica u centru Simple Practice u Detroitu u Michiganu. Simple Practice stvara medicinski softver za privatne pružatelje zdravstvenih usluga.
”Problematično” korištenje
– Još jedan često korišten izraz, “problematično korištenje društvenih mreža”, ne opisuje u potpunosti dubinu poteškoća s kojima se pojedinci suočavaju s društvenim medijima.
”Problematično” može podrazumijevati rizična ponašanja, kao što je nezakonito ponašanje na društvenim mrežama, a ne osobni obrazac štetnog korištenja na koji se odnosi ovisnost o društvenim mrežama, rekla je dr. Oberleitner.
Mnogi su svjesni svoje ovisnosti
Jedan korisnik Reddita, l3moncardboard, nedavno je podijelio svoje iskustvo s ovisnošću o društvenim mrežama:
– Ludo sam ovisan o svom mobitelu. Količina vremena koju provedem ispred ekrana je nešto odvratno i sramim se, provodim na njemu više od pet sati dnevno…
– To stvara najgori osjećaj tjeskobe u mom mozgu i tjera me da previše razmišljam, napisao je drugi korisnik. Moji su dani doslovno određeni time hoće li mi neki ljudi odgovoriti na video koji sam im poslao ili ne. Kako da to riješim? To je apsolutna ludost i ne mogu to podnijeti.
>Otvorena Dnevna bolnica za liječenje ovisnosti o internetu, video-igricama i kockanju
Upozoravajući znakovi ovisnosti o društvenim mrežama
– Neki od znakova problematične upotrebe društvenih mreža mogu oponašati simptome poremećaja ponašanja i upotrebe droge, ali u manjoj mjeri, rekla je dr. Oberleitner.
Jedan od najvećih znakova upozorenja je kada pretjerana upotreba platformi društvenih mreža ometa druge dnevne aktivnosti.
Pojedinac bi se mogao početi povlačiti iz društva, odvajati se od društvenih događanja ili prestati sudjelovati u aktivnostima u kojima je prije rado sudjelovao, rekla je liječnica.
Nastavak korištenje mreža iako štete
– Također bismo mogli vidjeti i zabrinjavajuće promjene u ponašanju kada ‘ovisnici’ nisu u mogućnosti koristiti društvene mreže. Netko tko je ovisan o društvenim mrežama vjerojatno će ih nastaviti koristiti unatoč štetnim učincima.
Na primjer, pojedinac je svjestan da vrijeme provedeno na društvenim mrežama ometa školski ili radni učinak, ali ne nastoji smanjiti provođenje vremena na njima”, ističe dr. Oberleitner.
Smanjena uspješnost u školi i na poslu
– Pretjerano korištenje društvenih mreža također može uzrokovati smanjenu uspješnost u školi i na poslu, osjećaj izoliranosti i usamljenosti, negativnu sliku o sebi, poteškoće sa spavanjem, poremećaj prehrane i pojačane simptome depresije i anksioznosti.
Općenito, u poremećajima ovisnosti vidimo obrazac gubitka kontrole, kompulzivnost upotrebe mreža, negativne posljedice na osobno i interpersonalno funkcioniranje i intenzivne želje za uporabom, upozorila je liječnica.
>(FOTO) Prvi dan konferencije U ime obitelji otvorena tema ovisnosti mladih o alkoholu, drogi, ali i internetu i videoigrama
Čimbenici rizika
– Iako svatko može razviti nezdrav pristup društvenim medijima, to se češće događa među mladima. Negativni učinci prekomjerne upotrebe mobitela i društvenih mreža posebno su problematični za mlade. Razvoj mozga nastavlja se i u našim 20-ima, a frontalni korteks, odgovoran za planiranje ponašanja, posljednje je područje koje se u potpunosti razvija.
Strategije suočavanja, socijalne vještine i regulacija emocija sve su to vještine koje učimo i razvijamo u djetinjstvu, adolescenciji i dalje. Pretjerana uporaba društvenih mreža može ometati razvoj svakog od ovih područja, ističe dr. Oberleitner.
– Prilično sam mlad i želim uživati u svojim tinejdžerskim godinama. Moj mi je telefon već izazvao toliko nepotrebnih negativnih emocija i upravo sam došao do točke kada me potpuno iscrpljuje i upravlja mojim svakodnevnim životom, napisao je jedan tinejdžer na Redditu.
– Pojedinci s visokom impulzivnošću također imaju veću vjerojatnost da će pokazati ovisnost o društvenim mrežama, rekla je dr. Oberleitner, jer im je teže prestati baviti se nezdravim ponašanjem. Također je primijećeno da su pojedinci koji doživljavaju tjeskobu i usamljenost skloniji problematičnom korištenju društvenih mreža, dodala je.
Liječnički savjeti za detoksikaciju
Dr. Oberleitner tvrdi da kad je riječ o pristupima zaustavljanju prekomjerne upotrebe društvenih mreža, jedan te isti model ne odgovara svima.
– Mnogi ljudi koriste kombinirani pristup, počevši s razdobljem potpune apstinencije kada uopće ne koriste društvene mreže, a zatim postupno ponovno počinju s umjerenim korištenjem. To može biti dan, vikend, tjedan ili čak mjesec, što daje osobi priliku da prekine pojačavajući ciklus korištenja društvenih mreža.
>Ovisnost o internetu: u društvu treba osvijestiti da tražiti pomoć nije znak slabosti
Skrivanje računala, umjerenost i ograničenje
– Proces apstinencije može početi primjerice skrivanjem računala i tableta ili uklanjanja telefonskih aplikacija koje olakšavaju pristup društvenim medijima. Nakon razdoblja potpunog prestanka, osoba bi mogla nastaviti koristiti društvene mreže s pristupom umjerenosti.
Primjerice može se odrediti vrijeme od 30 minuta nakon večere za provođenje na društvenim mrežama ili samo vikendom na ograničeno vrijeme, ističe dr. Oberleitner.
Izrada plana za uključivanje u društvene aktivnosti
– To također može uključivati izradu planova za ponovno uključivanje u aktivnosti koje ste propustili zbog korištenja društvenih mreža. Ovaj će pristup najvjerojatnije funkcionirati ako je ovisnik okružen mrežom pojedinaca koji će podržati njegove pokušaje smanjenja korištenja društvenih mreža, ističe dr. Oberleitner.
Otežati pristup mrežama
– Za neke bi moglo biti korisno otežati pristup društvenim mrežama. To može značiti uklanjanje telefonskih aplikacija, nespremanje zaporki u preglednike pa su potrebni dodatni koraci za prijavu i odlaganje tableta i računala mjesta s težim pristupom.
Što se tiče korištenja društvenih mreža, bit će teško promijeniti svoje ponašanje ako sjedimo na kauču s tabletom pokraj sebe, a važno je prepoznati i koji je okidač ovisnosti, upozorava liječnica.
>Jesmo li ovisni o tehnologiji? 23 posto mladih ovisno o mobitelima
Savjeti ljudi i trikovi za detoksikaciju
Jedan korisnik Reddita, urcrain, ponudio je ovaj savjet:
– Odredite na što provodite većinu svog vremena na društvenim mrežama i pokušajte to eliminirati. Zamijenite taj sadržaj nekim društveno korisnim sadržajem.
ZenithArmageddon je ponudio još savjeta:
– Pokušajte pronaći stvari koje vas mogu zabaviti i zaokupiti tijekom vremena kada obično koristite mobitel. Zaokupiranost nekim poslom je najbolji način da se odvojite od mobitela.
Drugi korisnik, NavyRedRose, predložio je više pristupa:
– Neki telefoni mogu imati postavljanje podsjetnika za vrijeme upotrebe i vrijeme prekida rada. Na primjer, dodao sam ograničenje od 45 minuta dnevno za određene aplikacije društvenih mreža. Jednom kada dosegnem ograničenje, više ne mogu koristiti tu aplikaciju do kraja dana.
Primijetio sam da mi je korištenje aplikacije moje lokalne knjižnice i posuđivanje audioknjiga pomoglo da manje koristim telefon. Mogu slušati audio knjigu ili podcast kao distrakciju, ali također mogu raditi nešto drugo dok slušam što me drži prisutnim u mom svakodnevnom životu, dodao je.
Svima bi dobro došlo da smanje korištenje društvenih mreža
Ostali prijedlozi uključivali su usvajanje “digitalne subote” jedan dan u tjednu, tj. korištenje društvenih mreža samo naizmjeničnim danima, vježbanje vježbi svjesnosti i fokusiranje samo na kvalitetan sadržaj umjesto na “bezumno listanje”.
Čak i oni koji se ne smatraju ovisnicima o društvenim mrežama mogu imati koristi od smanjenja njihove upotrebe i usvajanja zdravijih odnosa s tehnologijom, primijetila je dr. Oberleitner. Liječnica je također naglasila “hitnu potrebu” za nastavkom istraživanja i razvoja u ovom području, kao i veću integraciju procjene i liječenja ovisnosti u cijeloj zdravstvenoj skrbi.
>Je li moguće biti na društvenim mrežama, a ne biti ovisan?
Vaganje koristi i rizika
– Unatoč rizicima, upotreba društvenih mreža nije loša. Društvene mreže mogu smanjiti stigmu i izolaciju za pojedince pronalaženjem mreža pojedinaca sa sličnim iskustvima i interesima, te uspostaviti veze koje možda nisu moguće unutar nečije neposredne zajednice, rekla je Dr. Oberleitner za Fox News Digital.
Također mogu omogućiti međusobno povezivanje tijekom izolacije, kao što je bolest, te omogućiti povezivanje kroz udaljenost i vrijeme.
No važno je nastaviti ulagati napore da pomognemo ljudima, a napose mladima, da nauče koristiti društvene mreže te da nauče razlikovati korisne od nekorisnih informacija. Društvene mreže mogu biti izvrstan izvor informacija, ali im treba znati pristupiti, zaključila je liječnica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa