Foto: snimka zaslona

Istraživanje o utjecaju prognaništva na zdravlje žena prognanih tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, autora Ivana Žilića sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, koje je pokazalo kako prognaništvo negativno utječe na njihovo ukupno zdravlje, te, uz ostalo, povećava vjerojatnost povišenog krvnog tlaka (hipertenzije) za 12,4 postotnih bodova, u četvrtak je objavljeno u međunarodnom statističkom časopisu “Journal of the Royal Statistical Society”.

Prije ove objave, Žilićev znanstveni rad, koji je dio autorove doktorske disertacije na Sveučilištu Johannes Kepler u Linzu te u kojem istražuje učinak prognaničkog statusa u Domovinskom ratu na mjerene i subjektivne dimenzije zdravlja kod više od 4.500 žena starijih od 25 godina, godine 2015. godine nagrađen je kao najbolje istraživanje prezentirano na konferenciji o ekonomici zdravstva u Essenu (CINCH Academy), priopćeno je iz Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Koristeći Hrvatsku zdravstvenu anketu iz 2003. godine te metodu instrumentalnih varijabli, autor zaključuje kako prognaništvo negativno utječe na zdravlje te da prognanički status povećava vjerojatnost pojave sistoličke i dijastoličke hipertenzije za 12,4 postotnih bodova.

Prognane ispitanice vlastito zdravstveno stanje doživljavaju znatno lošije od žena koje tijekom Domovinskog rata nisu bile prognane, te imaju za 24,1 postotni bod manju vjerojatnost ocjenjivanja vlastitog zdravlja dobrim, a negativni učinak posebno je vidljiv za emocionalno zdravlje.

Opisani učinci predstavljaju direktan učinak prognaništva na objektivne i subjektivne mjere zdravstvenog statusa jer je u istraživanju posebna pozornost posvećena odvajanju učinka Domovinskog rata od učinka prognaništva.

Dodatni rezultati ukazuju da, čak i kada se izdvoji direktan učinak rata na zdravlje, prognanički status ostaje značajna i negativna determinanta zdravlja, čak osam godina nakon 1995. i pet godina nakon mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske .

Iako je od završetka Domovinskog rata prošlo više od dvadeset godina te je potrebno naša nastojanja i energiju usmjeriti na budućnost, ratovi predstavljaju ogroman politički, ekonomski, demografski, zdravstveni i razvojni šok za Hrvatsku, navodi se.

Brojna ekonomska istraživanja stoga pokazuju kako čak i događaji iz dalje prošlosti značajno utječu na današnju hrvatsku zbilju, pa se ovo istraživanje može gledati ne kao na pogled unazad, već kao na dokumentiranje utega prošlosti kako bi nam sutra moglo biti bolje, zaključuje se u istraživanju.

Izvor: hina/em