Gnojna angina (streptokokna angina, bakterijski faringitis ili upala krajnika) je vrlo česta zarazna bolest kod djece i adolescenata, a nije rijetka niti u odrasloj dobi. To je bakterijska upala grla koju uzrokuje beta hemolitički streptokok skupine A, bakterija koja je prisutna svugdje u svijetu, a liječi se antibiotikom. Ista ta bakterija, ako stvara specifični toksin, može osim gnojne angine uzrokovati i osipnu bolest šarlah. Streptokokna angina predstavlja oko 30 % svih upala grla, a važno je prepoznati njezine simptome i razlikovati ih od grlobolje uzrokovane virusnom infekcijom. Budući da trenutno vlada ta bakterija, donosimo vam najvažnije informacije – kako se ona manifestira i kako ju liječiti.
Simptomi gnojne angine
Kao što smo već istaknuli, ta upala najčešće se javlja kod djece. I to u dobi od 5 do 15 godina te obično počinje naglo, s grloboljom i temperaturom. Uz grlobolju, može se javiti bolno i otežano gutanje. Ako se radi o manjem djetetu, ono će tipično odbijati obroke krute hrane, smetat će mu topla te kisela hrana i napitci, dok će rashlađeno radije prihvaćati. Ždrijelo je kod gnojne angine žarko crveno i otečeno. Klasično su tonzile (mandule ili krajnici) crvene i otečene, a u njima se postepeno počinje pojavljivati žućkasti gnojni sadržaj. Uz upalu u grlu, povećani su i limfni čvorovi u području vrata (ispod donje čeljusti i s prednje strane vrata). Katkad su samo povećani i bolni limfni čvorovi u području vrata prvi znak streptokokne upale grla.
Značajno je da kod gnojne angine nema curenja nosa, nakašljavanja, promuklosti, konjunktivitisa niti drugih simptoma virusne infekcije i to je važna razlika između virusne i bakterijske upale grla.
Liječenje gnojne angine
Kako je streptokokna angina bakterijska bolest, liječi se antibiotikom. Lijek izbora je penicilin, dok se u slučaju alergije na penicilinske antibiotike, primjenjuju antibiotici iz skupine makrolida ili cefalosporina. Primjenom antibiotika ne skraćuje se samo tijek bolesti, nego se sprječavaju i liječe komplikacije. Zato se streptokokna angina mora liječiti antibiotikom 10 dana, iako simptomi nestaju za 2 do 3 dana.
Osim antibiotskog liječenja važna je i simptomatska terapija koja obuhvaća snižavanje tjelesne temperature, smanjenje grlobolje te dobru hidratizaciju.
Gnojna angina je zarazna bakterijska bolest. Osoba koja je oboljela nosi bakteriju u nosu i grlu i lako ju širi u svoju okolinu, najčešće kapljičnim putem. Međutim, nakon 48 h antibiotske terapije, oboljeli od gnojne angine više ne bi trebao imati simptome niti biti zarazan za druge. Drugim riječima, dijete se nakon punih 48 h terapije može vratiti u kolektiv, vrtić ili školu, pod uvjetom da više nema nikakvih simptoma.