Site icon narod.hr

Riža ključna u borbi protiv pretilosti?

epa06566564 Workers dry the paddy under sunlight in a field at the Kyaunggon Township in the Ayeyarwaddy region, Myanmar, 26 February 2018. According to the Myanmar Rice Federation, the country's rice exports hit about 2.6 million tons which has already exceeded its original projections to export two million tons in the 2017-2018 fiscal year (from 01 April 2017 to 31 March 2018) and is expected to reach beyond three million tons. Myanmar used to be one of the main exporters of rice in Asia, and about 61 percent of its population still depends on the rice industry, according to media reports. EPA/LYNN BO BO

Riža bi mogla biti ključan faktor u stalnoj borbi velike većine stanovnika našeg planeta s pretilošću, smatraju japanski znanstvenici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni su analizirali podatke prikupljane u više od 130 zemalja te zaključili da bi posezanje za većom količinom riže u svakodnevnoj prehrani moglo pridonijeti smanjenju rizika od prekomjerne težine.

Poznato je da je pretilost postala jedna od najozbiljnijih bolesti na svijetu. Po podacima američkoga Centra za kontrolu i prevenciju bolesti čak 39 posto američke populacije je pretilo.

No u Japanu je ta brojka znatno niža – tek 4,3 posto Japanaca ima problem s prekomjernom težinom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo zbog tih podataka znanstvenici sa ženskog sveučilišta Doshisha u Kyotu prionuli su proučavanju faktora zbog kojih brojni Japanci imaju zdravu ili prosječnu težinu. Vrlo brzo su zaključili da je temeljna namirnica Japanaca, kao i stanovnika ostalih azijskih zemalja s malim brojem pretilih osoba – riža, piše Medical News Today.

Prosječan unos hrane na Zapadu je drukčiji nego u azijskim državama. Ondje se u prehrani riža izbjegava upravo zbog ugljikohidrata, podsjetila je Tomoko Imai, voditeljica istraživanja i profesorica na sveučilištu Doshisha.

Imai i kolege su dokazali da je u zemljama u kojima su ljudi konzumirali prosječno 150 grama riže dnevno evidentirana znatno niža stopa pretilosti nego u državama u kojima stanovništvo dnevno jede u prosjeku samo 14 grama riže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U obzir su uzeli i ostale faktore koji pridonose epidemiji pretilosti, poput pušenja, unosa kalorija, novca utrošenog na zdravstvenu skrb, udjela stanovništva starijeg od 65 godina te prosječan stupanj naobrazbe.

Pokazalo se da su svi navedeni čimbenici znatno lošiji u državama u kojima se jelo najviše riže. No unatoč tomu pozitivan učinak konzumacije riže je prevladao i u tim državama nije utjecao na problem stanovništva s prekomjernom težinom.

Njihov zaključak je sljedeći: Kad bi ljudi dnevno konzumirali samo 50 grama riže (oko pola šalice), stopa pretilosti na svjetskoj bi razini pala za jedan posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imai je pojasnila da riža vjerojatno utječe na sporije dobivanje na težini zbog toga što sadrži vlakna, hranjive tvari i prirodne biljne sastojke koje nalazimo u cjelovitim žitaricama, a povećavaju osjećaj sitosti zbog čega nema prejedanja. Dodao je da riža ima nizak udio masti te da održava razinu šećera u krvi stabilnom, što je vrlo važno jer se blokira izlučivanje inzulina.

Japanski znanstvenici svoja su zapažanja predstavili na nedavno održanom Europskom kongresu o pretilosti u engleskom Glasgowu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version