Otprije je znano da se sirup od datulja koristi kao dodatak slanim jelima ili desertima, osobito u bliskoistočnoj gastronomiji, no nedavno istraživanje pokazalo je da bi njegov kemijski sastav mogao biti iznimno djelotvoran u borbi protiv brojnih bakterijskih infekcija, među kojima su zaraze zlatnim stafilokokom i Escherichijom coli.
Hajer Taleb, znanstveni novak na britanskome sveučilištu Cardiff Metropolitan testirao je učinak datuljina sirupa proizvedenog u Basri na kolonijama bakterija koje je uzgojio u laboratoriju. Ustanovio je da datuljin sirup sadrži brojne fenolne spojeve koji se prirodno formiraju sazrijevanjem ploda datulje. Fenolni spojevi, kojih primjerice ima i u grožđu, utječu na okus, teksturu i boju sirupa i poznati su kao odlični antioksidansi, a Taleb je nedavno ustanovio da imaju i antibakterijska svojstva.
Sirup od datulja pomiješao je s nekoliko bakterija, među kojima su bile Staphylococcus aureus, Escherichia coli, Enterococcus spp. i Pseudomonas Aeruginosa. U predstojećih šest sati bakterije se nisu razmnožavale. Do tog je zaključka došao nakon što je isti test proveo s umjetnim sirupima koji su sadržavali šećer istovjetan onome u datuljama, no u njima nije bilo fenolnih spojeva. Stoga nisu bili učinkoviti u sprečavanju daljnjeg razmnožavanja bakterija.
Rezultati istraživanja objavljeni su na godišnjoj konferenciji mikrobiologa održanoj početkom tjedna u Velikoj Britaniji.
“Iako se rezultati temelje na istraživanjima in vitro, oni upućuju na to da bi sirup datulja mogao biti vrlo koristan zbog antibakterijskih svojstava, a u nekim slučajevima i učinkovitiji od meda”, smatra Ara Kanekanian, prehrambena tehnologinja i Talebova mentorica.
Iako je istraživanje još u laboratorijskoj fazi Taleb i Kanekaninan vjeruju da će se sirup datulje u konačnici imati kliničku primjenu poput meda koji se koristi kao dezinfekcijsko sredstvo za ozljede.
