Sunčano i toplo vrijeme, a posebno na moru, tjera nas na boravak vani. Na plaži i u moru naša koža posebno je izložena suncu. U želji da potamnimo često i previše vremena provedemo na suncu. Iako u umjerenim količinama ima pozitivno djelovanje na naše zdravlje, intenzivno izlaganje suncu sa sobom nosi i opasne rizike.
Dio sunčeve energije do nas dolazi kroz ultraljubičaste (UV) zrake, a razlikujemo UVA, UVB i UVC zrake. HZJZ upozorava da su UVA i UVB zrake odgovorne za tamnjenje, izgaranje i starenje kože, a povezane su i s rizikom od razvoja raka kože.
Opekline od sunca su relativno česta upalna stanja kože uzrokovana UV zrakama, a karakterizira ih crvenilo, osjetljivost, naticanje i guljenje kože. Sunčane opekline često nisu odmah uočljive, a prvi simptomi se javljaju tek nekoliko sati nakon štetnog izlaganja kože suncu zbog čega je važno djelovati preventivno i tako spriječiti nastanak opekline.
Ako primijetite simptome sunčane opekline, važno je što prije skloniti se u hlad i piti puno tekućine. Većina opeklina prođe unutar 5 dana, a simptomi boli i nelagode mogu se ublažiti hlađenjem ozlijeđenog dijela kože i tretiranjem kože hidratantnim kremama ili losionima. Nije preporučljivo dodatno dirati ozlijeđeno područje niti odstranjivati kožu kada dođe do guljenja. Kod posebno jakih ili velikih opeklina, izrazite boli, povišene tjelesne temperature i dehidracije potrebno je potražiti pomoć liječnika.
Kako se zaštiti?
Najbolji način za čuvanje zdravlja kože je ograničavanje vremena provedenog na suncu. Ako možete, ograničite količinu vremena koju provodite na suncu te izbjegavajte boraviti vani između 10 i 17 sati. Ako ne možete izbjeći izlazak u to vrijeme, nastojte boraviti u hladu ili se barem što češće u njega skloniti.
>Sunce oštećuje kožu četiri sata nakon izlaganja njegovim zrakama!
Ako pak niste u mogućnosti izbjeći boravak na suncu u tom razdoblju, treba zaštiti kožu od izgaranja. Što veći dio tijela pokrijte odjećom (ako je moguće odjećom gustog tkanja), nosite šešir širokog oboda ili kapu, sunčane naočale.
Još jedan obvezan način zaštite kože je korištenje sredstava sa zaštitnim faktorom, najčešće su to kreme, losioni i sprejevi. Prilikom odabira sredstva za zaštitu od sunca, dobro je odabrati ono koje štiti od UVB i UVA zraka te čiji je faktor zaštite od sunca (SPF) barem 15. Sredstvo za zaštitu od sunca treba nanijeti obilno. Prilikom nanošenja sredstva za zaštitu od sunca važno ga je nanijeti na svu suncu izloženu kožu tijela, čak i područja koja najčešće zaboravimo kao što su uši, usne, stražnja strana vrata i gornja strana stopala.
Paziti se i hladu
Sredstvo za zaštitu od sunca treba redovito reaplicirati (otprilike svaka dva sata), pogotovo ako smo nakon nanošenja bili u vodi ili smo se oznojili. Posebnu pažnju treba obratiti zaštiti novorođenčadi i male djece pri čemu je najbolje izbjegavati izlaganje djece mlađe od 6 mjeseci direktnom suncu te pojačati oprez i strože se pridržavati navedenih mjera zaštite od sunca kod starije djece.
Također, treba obratiti pažnju i na lijekove koje pijete. Naime, neki lijekovi djeluju na povećanje osjetljivosti kože na sunce zbog čega koža može lakše reagirati te je u većem riziku od sunčanih opeklina.
Portal Zadovoljna.hr upozorava da UV zrake vrebaju i u hladu pa i tamo treba biti pažljiv jer nismo potpuno zaštićeni. Također dodaju da i vremenske prilike znaju zavarati pa je zaštita potrebna i za hladnijih, oblačnih dana jer štetne zrake vrlo lako prolaze kroz oblake.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
