Neven Budak, bivši predavač na Sorosevom sveučilištu ‘posljednji je sekretar Partije’ i poprilično blizak SDP-u!

Prof. Neven Budak predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te voditelj radne skupine za kurikul povijesti u utorak je pismo hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ocijenio dobrodošlim.

“To je projekt od nacionalnog interesa i u redu je da se predsjednica očituje. Nadam se da će Jokić i njegova ekipa prihvatiti poziv i nastaviti raditi na njemu jer je to od presudne važnosti za uspjeh reforme. I ministar ih je pozvao da se vrate, i sad više nije pitanje hoće li ministar pristati na to, nego je pitanje hoće li Jokić prihvatiti”, kaže Budak za Večernji list.

Bivši premijer Kukuriku vlade Zoran Milanović pohvalio se za Dnevnik Nove Tv da je on osobno formirao skupinu ljudi za kurikulnu reformu. “Ja sam osobno formirao tu skupinu. Imali smo strategiju znanosti i obrazovanja, na čelu te grupe je bio profesor Budak. Nakon toga je formirana grupa za praćenje provedbe na čelu koje je opet Budak”, istaknuo je SDP-ovac Milanović i tako potvrdio Jokićevu i Budakovu povezanost s SDP-om i HNS-om.

U međuvremenu je održan i prosvjed protiv Vlade, pod krinkom prosvjeda podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi.

Već ste mogli OVDJE čitati o Budaku, a sada donosimo još neke informacije.

Previše lijevi i blizak SDP-u

Neven Budak redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 1980. godine. Bio je posljednji sekretar komunističke partije na istom fakultetu. Doktorirao je 1991. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti i druga predavanja na Sorosevom Srednjeeuropskom sveučilištu (Central European University – CEU) u Budimpešti.

Od 2001. do 2003. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta. Od 1999. predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Bio je član Savjeta SDP-a u Račanovoj Vladi. Račan ga je želio vidjeti i kao kandidata za ministra znanosti, čemu se usprotivio HSS, jer je smatrao da bi se time poremetili odnosi s crkvenim krugovima, do kojih je ta stranka zbog svog biračkog tijela osobito držala nekad. Budak se u očima HSS-a previše eksponirao u nekim akcijama koje Crkvi ne mogu biti po volji: bio je među inicijatorima ocjene ustavnosti Ugovora između Hrvatske i Svete Stolice, a bio je i protiv toga da dekan Bogoslovnog fakulteta Tomislav Ivančić bude rektor Sveučilišta. Budaka su smatrali previše lijevim i bliskim SDP-u, navodi Večernji list.

Tadašnji dekan Filozofskog fakulteta Neven Budak smatrao je kako KBF nije u potpunosti nezavisan i autonoman, te je pod utjecajem crkvenih struktura, i zbog toga je predvodio skupinu nezadovoljnu izborom prof. dr. Tomislava Ivančića na čelno mjesto Sveučilišta u Zagrebu. Izbor je iznenadio čak i Kaptol, gdje Ivančića najbolje poznaju i uvažavaju ga kao jednog od najistaknutijih i utjecajnih teologa. Prof. Ivančić tada je između pet kandidata, kao svojevrsni autsajder, glatko (23 od 43 glasova “senatora”) pobijedio ostale rektorske kandidate, navodi Slobodna Dalmacija. Prof. Ivančić kao značajni autoritet s područja duhovnog sklada, propovjednik sveopće umjerenosti, tolerancije, dijaloga, uvjeren kako nema do kraja dobrog ni lošeg čovjeka za Nevena Budaka bio je neprimjerena osoba. U medijima se podigla hajka na prof. Ivančiča uz jedno od obrazloženja da je netipično imenovati svećenika na rektorski položaj. Profesor Tomislav Ivančić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta za rektora je izabran u rujnu 2001., a na dužnost je trebao stupiti u veljači 2002., međutim izbor i kasnija demisija prof. Tomislava Ivančića žestoko je ispolitizirana, te prof. Ivančić prije stupanja na dužnost podnosi neopozivu ostavku pravdajući ju zdravstvenim razlozima.

Posljednji sekretar Partije

Ivan Zvonimir Čičak predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) u povodu konstituiranja Odbora za obilježavanje četrdesete godišnjice hrvatskog proljeća 2010. izjavio je da progonitelji proljećara i njihova djeca lažu i krivotvore povijest. Čičak je kazao kako misli na oca predsjednika Ive Josipovića, Antu, kao i na samog predsjednika RH, bivšeg predsjednika Stipu Mesića i još niz osoba, među kojima su “štrajkbreher“ Radimir Čačić i “posljednji sekretar Partije“ Neven Budak.

Objašnjavajući razloge zašto će oformiti Odbor u kojem će biti relevantni stručnjaci koji će nizom manifestacija obilježiti godišnjicu hrvatskog proljeća, Čičak je istaknuo “Više nam se neće dogoditi kao kad je Savka Dabčević-Kučar – protivnica štrajka – otkrivala spomen-ploču u čast hrvatskih sveučilištaraca, uz koju su bili Radimir Čačić – štrajkbreher – kao i posljednji sekretar partije Neven Budak s Odjela za povijest Filozofskog fakulteta” zaključio je predsjednik HHO-a u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Posebni savjetnik u Vladi Zorana Milanovića

U siječnju 2012. godine uz Slavka Goldsteina kojemu je pripalo mjesto posebnog savjetnika za kulturu, Zoran Milanović imenovao je i prof. Budaka posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj poziciji bio je zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

“Ništa ovdje nije predviđeno da bi donijelo supstitucijalne promjene iduće godine ili za dvije godine. Ovo je dugoročna strategija, svaka odluka mora biti dobro promišljena, mora biti zasnovana na točnim pokazateljima. Sve ono što se predvidi da će se provesti, mora biti dobro pripremljeno“, naglasio je i završio porukom da su obrazovanje i znanost jamac hrvatske budućnosti”, rekao je prof. Budak predstavljajući Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije 2013. godine.

Stoga nije jasno čemu žurba i zašto se hitno želi implementirati kurikulna reforma u školski sustav ove jeseni. Dokument nije prošao stručnu reviziju. Ekspertna radna skupina nije imala nijednog međunarodnog stručnjaka. Problem je u metodologiji koja previše podsjeća ”šuvarovom” modelu. Nije se vodilo računa o integralnom pristupu. U nekim dijelovima kurikula za povijest, hrvatski i biologiju očituje se ideološka i svjetonazorska obojanost, a prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak ocijenio je da se radi se o teroru metodike. “U Europi nema nijedne države koja bi toliko potcjenjivala svoj identitet u jeziku i književnosti”, rekao je prof. dr. sc. Novak na tribini o cjelovitoj kurikulnoj reformi prije nekoliko dana.

“Ne može nam Jutarnji list biti mjerodavan za sastavljanje kanona hrvatske književnosti, zaključio je dr. Slobodan Prosperov Novak i upozorava da Jokićeva ostavka ne znači kraj, nego tek početak nove bitke koja nas čeka.”

Ne vidi u ovom kurikulu bilo kakvo ideološko opredjeljenje

Prof. dr. Neven Budak, voditelj reforme obrazovanja, koji je ujedno i član radne skupine godinama se zalagao za redukciju sadržaja iz povijesti.

Članovi stručne radne skupine nedavno su predstavili prijedlog predmetnog kurikula povijesti na Hrvatskom institutu za povijest na kojemu je sudjelovao i prof. Budak rekavši da je najvažnije da su oni koji rade na kurikulu – stručnjaci. “Ja ne vidim u ovom kurikulu bilo kakvo ideološko opredjeljenje”, ocijenio je prof. Budak, dok je mišljenje većine nazočnih koji su upozorili da je novi kurikul povijesti strukturno, metodološki i sadržajno neprihvatljiv te da je ideološki obojen.

Istaknuli su i da je natječaj za izbor članova radne skupine bio ciljan, odnosno da se točno znalo koga se želi dobiti. Totalitarni režimi u kurikulu ne tretiraju se jednako, a “pojedine teme i nazivi tema nisu primjereni, trebalo bi ih drugačije oblikovati. Jugoslavija je dominantan pojam iako je Hrvatska, čak i duže, živjela u drugim savezima. Neprihvatljivo mi je da se nacionalna povijest smanjila sa 60 na 40 posto“, naveo je dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za Večernji list, naglašavajući da se ne smije dopustiti da izvori nastavnicima za obradu pojedinih tema u srednjim školama budu mediji, odnosno novine, internet i publicistika umjesto znanstvenih činjenica.”

Dr. Nazor slaže se da nastavni program treba rasteretiti od učenja podataka koji nisu važni za razumijevanje procesa i događaja o kojima djeca uče. “Kroz nastavu povijesti budućnost Hrvatske može se rasteretiti dosadašnjih utega, koji su rezultat ideološkog, a ne znanstvenog pristupa pojedinim temama iz naše prošlosti”, rekao je dr. Nazor za Narod.hr dodavši da je novi kurikul povijesti strukturno i metodološki neprihvatljiv, jer ako temelj nije dobar, nema smisla ići dalje prije nego što se to popravi.

Tvrdio da je ugovor s KBF-om štetan, a da Filozofski više nije ljevičarski fakultet kakav je bio

Profesor Neven Budak, koji je tijekom dva mandata bio dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a trenutačno je voditelj Strategije obrazovanja, za ugovor Filozofskog fakulteta s Katoličko-bogoslovnim fakultetom (KBF-om) – pri čemu je 14 odsjeka bilo za suradnju, šest protiv – drži da je štetan i za njega se “postavlja pitanje ravnopravnosti studenata”. U razgovoru za Večernji list istaknuo je kao sporno da “na KBF-u za upis navodno treba priložiti potvrdu o krštenju i preporuku župnika”, a još ga više zabrinjava činjenica “da se vjeroučitelji zapošljavaju mimo javnog natječaja” i da njih “u škole instalira Crkva”, izdvojio je prof. Budak za Večernji list, dodajući da nije “siguran da je Filozofski tako ljevičarski fakultet kao što je bio. Mi imamo prilično puno konzervativnih nastavnika….”