Foto: Fah

U svom nedavnom intervjuu za Corriere della Sera, George Soros dotaknuo se nekoliko vrućih pitanja koje muče Europljane: Brexit, budućnost EU, migranti, Ukrajina kao brana Europe pred Rusijom, te naravno financijska stabilnost banaka. U istom tekstu, Soros traži da se zemlje koje nisu članice eurozone – a to je i Hrvatska – tretiraju kao zemlje drugog reda.

Što nam poručuje jedan od najvećih burzovnih mešetara, financijer brojnih nevladinih udruga i stipendista, te čovjek koji pokušava djelovati na kreiranja svjetskih političkih i društvenih tokova, prije svega preko svog financijskog, medijskog i političkog utjecaja?

Za početak iz intervjua se sažeto daju izvaditi tri glavne točke koje je Soros dijagnosticirao kao rak-ranu Europe danas:
1. Brexit
2. Migracijska kriza
3. Mogući bankarski kolaps

Prvu točku apsolvirao je na slijedeći način: preobrazba i transformacija EU gdje bi se Velika Britanija „osjećala dobro“.

“Nakon Brexita, Europskoj uniji prijeti smrtna opasnost i Europa može preživjeti samo ako se pretvori u takav savez kojem bi se htio priključiti i London i u kojem se ne bi organizirali novi “Exiti”, rekao je George Soros.

“To je u potpunosti pitanje političke volje. EU posjeduje netaknute resurse koje može iskoristiti. Ako to sada ne uradi kada se nalazi na granici života i smrti, kad će?”, pita se američki milijarder, “filantrop” i burzovni špekulant.

Drugu točku apsolvirao je na sljedeći način: Erdogan se približio Putinu, a to znači da je Turska nestabilan faktor za Europu glede izbjeglica.

Zanimljivo je da se rijeka izbjeglica slijevala u Europu baš u vrijeme najhladnijih tursko-ruskih odnosa nakon rušenja ruskog aviona. Neuspješni vojni puč u Turskoj samo će povećati neodređenost po pitanju sigurnosti i izbjeglica. Erdogan je pokrenuo proces pomirenja s Rusijom, sa željom da postane posrednik između Rusije i Europe, navodi se u članku.

“U svakom slučaju, sporazum između EU i Turske je suviše nepouzdan temelj za novu politiku EU prema izbjeglicama”, smatra Soros.

Kako bi preživjela EU treba hitno poduzeti odlučne mjere, smatra milijarder. Prije svega, treba odrediti jasnu razliku između EU i eurozone.

Zemlje koje nisu dio zajedničke monetarne politike trebaju biti tretirane kao članice drugog reda u EU, a to je svakako i Hrvatska.

Osim toga, EU se moraju zaštititi od vanjskih neprijatelja, a mora se priznati da je najveći resurs za europsku sigurnost – Ukrajina. Obrana Ukrajine također znači i obranu Europe.

Treću točku apsolvirao je na sljedeći način: hitno ozdravljenje banaka. Ovo nimalo ne čudi poznavajući tko je George Soros!

Slaba karika same eurozone, po mišljenju Sorosa, je Italija, čije banke vape za hitnim ozdravljenjem. On predlaže da se uvedu sankcije institucionalnim ulagačima, a da se privatnima nadoknade gubici.

A što bi drugo tražio George Soros? Kada svojim kratkoročnim ulaganjima zarađuje desetine i stotine milijuna dolara u danu, onda je sve u redu, ako se slučajno dogodi da izgubi novac, onda ga netko privatnim ulagačima treba i nadoknaditi, što bi valjda učinili porezni obveznici. Tko drugi?

Doduše, on to pravda činjenicom da institucionalni ulagači posjeduju informacije koje privatni nemaju ili nisu bili propisno obaviješteni o rizicima, stoga se potonje treba obeštetiti.

Osim toga, američki milijarder je kao neophodne uvjete za preživljavanje Europe naveo poštivanje financijske discipline i pravila bankarske unije.

Što će naša djeca učiti na građanskom odgoju, kojeg financira Otvoreno društvo Georgea Sorosa?

Zaključak Sorosevog intervjua

George Soros i „elita“ okupljena oko njega u ovom trenutku, bar prema riječima, zagovara kompaktnost Europske Unije na političkom, monetarnom i vojnom planu. Prije svega, to je zbog straha od Rusije. Slabljene institucionalnog okvira Europske Unije, a posebno raspad, otvara vrata snažne i otvorene infiltracije Rusiji duboko u središnju i jugoistočnu Europu. To je ono čega se Soros najviše plaši, a Ukrajinu vidi kao obrambeni štit. Ukrajina je prema starim geopolitičkim analizama „centar svijeta“ i stožerna geopolitička os Euroazije, te je i s te itekako strane interesantna velikim „igračima“.

Kreću li se stvari u prema stvaranju jakog i kompaktnog europskog vojno-sigurnosnog sustava zbog gore navedenih razloga? Hoće li se pri tome iskoristiti argument islamskog terorizma koji je prisutan na unutrašnjem planu?

Što donosi bliska budućnost pokazat će vrijeme ubrzo.

Izvor: narod.hr